dimanche 31 mars 2019

In mo....

In mo rest in mo.
Tanto ek in gou domiél.
Tanto kom in zarét li kal dan la gorj kom pou étrang aou.
Tanto li fé mal.
Tanto li bless.
Tanto li mét do sik.
Tanto li révey.
Tanto li lé kom in zé.
In mo rest in mo.
Tanto li géri.
Tanto li fé réfléshi.
Tanto li énerv.
Tanto li ariv tro tar.
Tanto li éshap aou.
Tanto li mank aou.
Tanto li shanj lo sans.
Tanto li fé plér aou.
Tanto li fé rir aou.
Tanto li kraz aou ek son pwa.
In mo rest in mo.
Tanto li shant.
Tanto li kri.
Tanto li ékri.
Tanto li vol.
Tanto li fé plané.
Tanto li fé révé.
In mo rest in mo.
Dann wi napwin batay.
Mé non i rest touzour non.
In mo rest in mo.
In mo plis in mo plis in mo  kab fé plis in lét.
In mo rest in mo pou détak la lang.
In mo rest in mo pou amar lo kér.
In mo rest in mo pou libér léspri.
In mo rest in mo pou la vi.
In mo rest in mo mém apré ma mor.


dimanche 24 mars 2019

Kozman an valval!

Mi di awin dé fwa na pwin méiyér zour zordi.
Akoz iyér lé mor demin pa sir vwar soley levé.
Mi di amwin souvan na pwin méiyér laksiyon kan ou vé shanz lé soz.
Akoz réfléshi, mazinn dan out koko, kozé i fé pa  tro avans lo bato.
Alor wi i fo péiy ek son personn.
Alor wi ou perd plis ou giynn.
Alor wi domoun va kozé, ral lo kont, kritiké.
Mé an fin komt kosa pli importan?
Ét an akor ek out ou mém an pansé é an aksiyon ou lo rogar domoun.
Rest asiz kom spéktatér é kritik sat i fé... sof koman mé  li ésaiy...?
Kan lo bézman i pét i toush aou solman ou va san aou konserné? Tro tar...
Ou pans ou lé touzour pli for pou fé fass...
Aksidan la vi, maladi ek tout sat i pé arivé zamé nou lé préparé...
Aaah, ou pans sansa out larzan, out relasiyon va sov aou.
Mé kombiyn kamarad kamaron kan bato i koul i kour kashiét.
Out konfor out vi lé pa in garanti éternél.
Domin si out marmay i domann aou kosa ou la fé pou galiz in somin pou li... kosa ou di... ou té koné té sa arivé mé ou la rest asiz out kaz, ou la pa donn la min, ou la donn la boush dann radio, ou té moukat, tir défo, fo fé komsi, komsa... poz la lang   out kamarad la ésaiy fé...?
Ou di travay néna Laréniyon... kombiyn travay ou la trouv pou  domoun?
Ou di  domoun na mové manir mé ou mém out voizin ou   di pa bonzour... tansiyon li vol aou kosa? Va ékorsh ou boush, bas out pwanié...?
Ou di La Réniyon out péï, ou reprézant solman ou respekt ni son lang, ni son listwar,  ou fé makot ek li sak fwa ou sort dann somin.
Akoz dié Mersi zordi ou néna in ti plas travay, in ti kaz ou gard lé zot ek in lér vantar komsi lo rwa té out kouzin.
La shans ti poul pa la shans ti kanar... tansiyon in zour baton i shanz lo bout.
Néna Bonpé lé for pou kozé mé kan i fo pass dann laksiyon napi personn.
Lo mo pou lo mo la dan limit... ariv in lér i péz pi gran shoz.
Néna Bonpé i di li fé mé an mod soumarin.
Ek tousa soumarin-là nora pi la plas pou pwason talér... Foutor!
Néna sirtou in tralé makro, vandér kours san zamé kouri.
Touzour in bon léxkiz, lo rwa mentér.
Promié bat la min, promié bat si léstoma pou dernié fézér.
Rant dann ron, lév lo pwin, viyn mouiy ton linz la mark ashté trwa fwa san fré.
Kan nouvo magazin i rouv kour barré ashté apré dimansh kour la kaz monmon manz gratuit'.
Kontini roul dan gro loto ou giynn pa péyé, kri lésans tro shér.
Kontini aval tout an goulapia sosiété konsomasiyon.
Kontini rév Laréniyon lontan, son solidarité alor sa i dépan riyn out manir fé.
Kontini bat la lang si lé zot san remét aou an koz ek out konsékans.
Kontini vant lo viv ansanm alor ou anfons aou dann viv zist à koté inn é lot.
Kok i shant i kass out somey.
Malbar i zoué tanbour i kas out zorey...
Zarab i apél la priyér i déranz aou.
Shemin krwa si la rout i blok out zoli loto krédi.
Dann wi napwin batay, aval tout shanzman ou s'ra sové.
Kontini gard lo dwa ek out  bout né, la vi lé bél.
Kontini gard out zombriy Ziska lo vant va finir  par pété.
Lo shiyn i abwaiy i mord pa.
Sék i viv i batay... ou pa!

dimanche 17 mars 2019

Plant pou viv lib!

Gramoun la di:"Plant zordi ta rékolt domin."
Par léo par lé ba, planté tomat.
Tomat pou kari dévlopman.
Tomat pou rougay la vi.
Tomat pou konfitur mon  pin.
Tomat la bil i donn lo gou.
Tomat aou, tomat amwin, nou tout ansanm tomat pou  viv, pou manz nout lotonomi alimantér.
Ramass pa mantér sat ni fé pou tomat ni pé fé ali pou tout nout manzé.
Zordi ma la beswin zardin mon péï.
Lo bra mon péï pou ral la piosh.
La min pou ranpli nout zasiét.
Domin na  sém dori pou nout ti gazon.
Ma la  pa bezwin péstisid an garnitur.
Ma la beswin fé manz La Réniyon.
Nou komt pa pou la po tomat,
Si bor pilon nout dévlopman.
Donn la min pou galiz shemin.
Plant par nou mém pou viv par nou mém.
Na zis beswin dolo pou aroz la tér.
Na zis beswin nout tér.
Na pa beswin out santo pou tiyé anou  ti fé.
Alon mét la min pou kréz siyon dévlopman nout manzaiy.
Manzé i pouss si bato va rest ousa i lé.
Bann profitér va artourn ek zot laviyon.
In pép lib i donn pa kou pié son zasiét manzé.
Dalon agrikiltér planté pou nou, na prépar nout vann.
Planté pou alimant ton pép.
Libér la tér, libér mon bouzaron, libér mon péï.

dimanche 10 mars 2019

Lonbraz Fonnkér!

Néna mil rézon pou souri mé aswar mon lespri vavangér lé pri dann in kol lémosiyon.
Mon kér i sér mé mi koné pa pou kosa.
Petét mi koné mé lo mo i poz pa dési.
Noré kom in lanvi ét lot koté ousa lo pwa mon kér i doviyn pli lézé.
Ousa lavi lé bél ousa lo tan i éxis pi.
Kom in lanvi pléré i mont mé i vé pa sorti.
Mon kabay pou détourn lo zié, pou oubli amwin.
I donn pou vwar sat lo kér i vé pa di.
La limiér i fé lonbraz su mon fonnkér.
Zétwal i briy gardiyn mon mazinasiyon dan milié la nuit.
Kan lo rév i doviyn koshmar la linn pou konséyé i akout amwin.
Aswar mi vé dormi pou espér domin in ot zour.
Shass niaz dann fon mon kér pou fé klér sourir su mon lév.
Antouré dalon ma vers mon Gayar mém si mon lespri mavouz i travay mon koko.
Shant, dans , blag aswar i poz tout atér.
Néna sat i fé armont souvnir.
Néna sat i fé prozé pou domin tanto in ot zour.
Tanto serié,  tanto pou fé ri la boush kozman i vol dan ta.
Mi tourn, mi vir kom papiyon pa kapab rest an plas.
La vi i atann pa, la mor non pli.
Donn amwin la fors viv.
Donn amwin la fors émé.
Inm amwin pou giyn la vi an fors.

dimanche 3 mars 2019

Mi lé sek mi lé!

Mi lé sek mi lé pourtan pa fasil tou lo bann zour asim kisa mi lé.
Ant mon bann démon, la vi koman i tourn amwin  kari sou d' ri...
Na fwa mi voudré presk ét in ot moun komsa biyn zafér s'ré pli simpl pou porté.
Ferm mon zié, oubli mon konsians, ékout pa mon kér... viv pou viv... oubli tout konsékans mon  zakt.
Noré gou anvoy tout baladé, ansort azot.. ariv sat néna pou arivé... shakinn son shakinn...
Si tout zaksiyon i antrénn in  réaksiyon... tout bon koté son lanvér...
Mé na pwin mwin san nou.
Désertin responsabilité lour pou porté... i fé pli lo do, i péz si mon moral mé malgré tousala fo kontini avansé.
Agard pa mwin ek out zié mé plito ek out kér pou komprann kisa mi lé si i intéress aou.
Demann pa mwin rouv baro mon kér si sé jist pou konét é tourn out talon dériyér.
Krazé, pillé, déshiré mon vi an zékli konféti lé fané in pé partou sou lo van lo tan i pass.
Manzé pou lo kér kar i na pwin lo tan kui li la finn gaté avan mém ou goût ali.
Syklonn sou mon koko i fé shavir amwin dann in kaskad lémosiyon tro for.
Mi ral mon kor pou siport dézord mon vi.
Mon kér kaskasé kashiét sou in zoli kabay.
Mon dan an trans papay napwin lo gou souri.
Mon gran kor malad i tranm sou lo pwa lo mo.
Mi marsh tousél anparmi mon band pou trouv la fors avansé.
Zistwar mon kér i ramass pa mentér.
Zistwar fonnkér amwin mém lotér.