Gramoun la di 20 désanm fét Kaf, fét la liberté.
Gramoun la di maloya i mor pi.
Gramoun la di maloya sa lé anou... Nout tout!
La di maloya ek 20 désanm i viv i mor ansanm.
Si maloya i deviyn zis pou fé la fêt i port pi okun konba.
Si kabar maloya maloya i deviyn an swaré privé.
Maloya lé ankor anou?
Si maloya zis pou fé dans demoun an mank ekzotism... néna kel valér ?
Si pou in liass biyé i mét si koté konba maloya pou zoué pou fé plézir mésié gran min.
Aou vanzér okilé lo sans out konba.
Si tout i rest ant personn dan lo ti mond lant nou. Kél transmisiyon i fé?
Si maloya "bizness" larzan, aranzman pou giyn zoué dann péï déor. Ou fé maloya ou larzan si la tèt maloya ?
20 désanm pa zis in fét.
Maloya pa zis in mizik.
20 désanm pa zis in dat.
Maloya pa zis in prétesk.
20 désanm pa prétesk pou libér Maloya an folklor pou fé zizit!
Maloya, 20 désanm : mém konba!
mardi 19 décembre 2023
dimanche 8 octobre 2023
Sin Benwa
Dann mon péï dolo soley glasé i lév à la mer.
Li digdig mon pié lastik...Ali mém gardiyn la memwar sat i réshof nout kér.
Dann mon péï dolo lo van i pous niaz
Pou akrosh Ali lao dann kér Takamaka.
La riviér an fatak i rouv son bra si mon tér.
Lo van dann Banbou i sifl kom an kadans kom dann in kabar sou la sal vert.
Dan mon péï dolo, par Dann fon lilét létshi i rouzi lo siél pardsi son koko.
Donn dolo mon gaté mé jist asé pou fé plézir kokiy.
Aménn soley oté, mon linz la pou sék dési galé kom kafé si largamass.
Dann mon péï dolo pésher i véiy la linn...
Tansion dolo i ral son vouv à la mér.
Bisik napi tro...
Tansiyon pangar ma la beswin mon boushé manzé.
Dann mon péï dolo lo van i fé dans karo kann.
Mé pa tro souplé Ali mém mon kouraz ek sat mon bann travayiér.
Soukouiy pa mwin tro for léss tangaz plito pou mwin ek mon madam.
Aroz pa tro for la pli, lakaz pokor fini aranzé touzour an panié persé.
Marmay i ravaz dan la kaz pokor pass balié déor dan la kour.
Dann mon péï dolo, lo van la filass mon féiy banann.
Dann mon péï dolo In kari malang dan mon zasiét i trouv pu pou aprésié.
Dann mon péï dolo zékler la gat dolo mon koko.
Dann mon péï dolo kouran la riviér i bégn mon pié.
Dann mon péï dolo la pli i tonm in bénédiksiyon bondié.
Dann mon péï dolo la pli i pé tombé, kan li va'riv atér la riviér va diriz Ali à la mér.
Dann mon peï dolo soley i lév à la mér.
Dann mon péï dolo Sin Benwa mém mon zonbriy.
Li digdig mon pié lastik...Ali mém gardiyn la memwar sat i réshof nout kér.
Dann mon péï dolo lo van i pous niaz
Pou akrosh Ali lao dann kér Takamaka.
La riviér an fatak i rouv son bra si mon tér.
Lo van dann Banbou i sifl kom an kadans kom dann in kabar sou la sal vert.
Dan mon péï dolo, par Dann fon lilét létshi i rouzi lo siél pardsi son koko.
Donn dolo mon gaté mé jist asé pou fé plézir kokiy.
Aménn soley oté, mon linz la pou sék dési galé kom kafé si largamass.
Dann mon péï dolo pésher i véiy la linn...
Tansion dolo i ral son vouv à la mér.
Bisik napi tro...
Tansiyon pangar ma la beswin mon boushé manzé.
Dann mon péï dolo lo van i fé dans karo kann.
Mé pa tro souplé Ali mém mon kouraz ek sat mon bann travayiér.
Soukouiy pa mwin tro for léss tangaz plito pou mwin ek mon madam.
Aroz pa tro for la pli, lakaz pokor fini aranzé touzour an panié persé.
Marmay i ravaz dan la kaz pokor pass balié déor dan la kour.
Dann mon péï dolo, lo van la filass mon féiy banann.
Dann mon péï dolo In kari malang dan mon zasiét i trouv pu pou aprésié.
Dann mon péï dolo zékler la gat dolo mon koko.
Dann mon péï dolo kouran la riviér i bégn mon pié.
Dann mon péï dolo la pli i tonm in bénédiksiyon bondié.
Dann mon péï dolo la pli i pé tombé, kan li va'riv atér la riviér va diriz Ali à la mér.
Dann mon peï dolo soley i lév à la mér.
Dann mon péï dolo Sin Benwa mém mon zonbriy.
mardi 20 décembre 2022
20 désanm : Respé!
Apél Ali fét 20 Désanm, apel ali fét la liberté, apel ali fét kaf mé Apél Ali sirtou Respé.
20 Désanm la fét liberté mon nasiyon kaf, mon nasiyon koiyné, mon nasiyon déporté, mon nasiyon angagé mé mon nasiyon martirizé, mon nasiyon explwaté mé pa ankor respkté kom ki fo.
Si 10 mé dat rekonésans krim kont lumanité lesklavaz...
Léxplwatasiyon lonm par lonm i kontinu..
Zordi 20 Désanm kom lo rest lané shabouk la shanz form mé fanm, boug touzour obligé travay kont son gré pou son boushé manzé.
Pandan dot i kont zot moné pou bour kari la néz son mézon mér parti.
Pou mon nasiyon tout koulér shemin la liberté i pran 12 mwa pou arivé.
Lo drwa pou tout liberté lé in konba san fin.
Pou demin nou deviyn in vré pép réiyoné fo nou kapabl konét ousa nou sort.
20 Désanm la fét liberté mon nasiyon kaf, mon nasiyon koiyné, mon nasiyon déporté, mon nasiyon angagé mé mon nasiyon martirizé, mon nasiyon explwaté mé pa ankor respkté kom ki fo.
Si 10 mé dat rekonésans krim kont lumanité lesklavaz...
Léxplwatasiyon lonm par lonm i kontinu..
Zordi 20 Désanm kom lo rest lané shabouk la shanz form mé fanm, boug touzour obligé travay kont son gré pou son boushé manzé.
Pandan dot i kont zot moné pou bour kari la néz son mézon mér parti.
Pou mon nasiyon tout koulér shemin la liberté i pran 12 mwa pou arivé.
Lo drwa pou tout liberté lé in konba san fin.
Pou demin nou deviyn in vré pép réiyoné fo nou kapabl konét ousa nou sort.
Nou pran nout nout plas an konsians nout réalité an réiyoné.
Mon shévé koniyé, mon poutou si mon fron, mon foular si mon tét, mon pat zonn, mon po pitaklé, mon kishali si mon tét... i dwa pa ét vu kom in sinn komunotér mé in sinn mon réuyonezété.
Mon péï, mon nasiyon, mon pép.
20 Désanm in fét pou rapelé, pou komémor nout zansét...mé nou oubli pa.
Nou oubli pa iyér, pou konstrui zordi é rév an gran pou demin.
In nasiyon révolté tout lané pou son liberté.
Bonpé Eva, Anchaing, Elie, zelindor, Cimenef, Rahariane, Mafate, Fanga, Simangavole, Matouta, Laverdure, Dimitile, Simititave...i dor i demann pou levé an nou.
Shemin la liberté pou konét nout listwar, shemin la liberté pou koz, aprann, ekri nout Lang kréol partou toultan, pou dans moring, pou zoué maloya, kraz séga, marsh si fé la shapel, bat tanbour, priye dann minaré Bonpé ankor pou viv an nasiyon dékonpléxé libéré.
Apél Ali fét 20 Désanm, apel ali fét la liberté, apel ali fét kaf mé donn Ali sirtou Respé.
Mon shévé koniyé, mon poutou si mon fron, mon foular si mon tét, mon pat zonn, mon po pitaklé, mon kishali si mon tét... i dwa pa ét vu kom in sinn komunotér mé in sinn mon réuyonezété.
Mon péï, mon nasiyon, mon pép.
20 Désanm in fét pou rapelé, pou komémor nout zansét...mé nou oubli pa.
Nou oubli pa iyér, pou konstrui zordi é rév an gran pou demin.
In nasiyon révolté tout lané pou son liberté.
Bonpé Eva, Anchaing, Elie, zelindor, Cimenef, Rahariane, Mafate, Fanga, Simangavole, Matouta, Laverdure, Dimitile, Simititave...i dor i demann pou levé an nou.
Shemin la liberté pou konét nout listwar, shemin la liberté pou koz, aprann, ekri nout Lang kréol partou toultan, pou dans moring, pou zoué maloya, kraz séga, marsh si fé la shapel, bat tanbour, priye dann minaré Bonpé ankor pou viv an nasiyon dékonpléxé libéré.
Apél Ali fét 20 Désanm, apel ali fét la liberté, apel ali fét kaf mé donn Ali sirtou Respé.
lundi 20 décembre 2021
Fét kaf
Aswar mi lé fîér mont si podium Bofon an parmi mon pép.. Sin Benwa péï Ousa soley i lév à la mer kan maloya i rezonn dann bitasion, dann servis kabaré, aswar dann la kour lizinn.
Mé mi di amwin noré été pli valab ankor si nou té mont si piton Salazie koz ek Anshin ek Eva.
Noré gou alé lao Dimitil... noré gou artrouv Cimendef pran lafors....noré gou alé ékout listwar Edmon Albius...noré gou alé kartié 3 let koz ek Eli ek tout sat lo dobout ek li pou batay pou zot liberté. Dan tout mon péï noré gou alé ékout boug fanm la vers zot transpirasiyon, zot san pou péï La Réniyon.
Mé mi di amwin noré été pli valab ankor si nou té mont si piton Salazie koz ek Anshin ek Eva.
Noré gou alé lao Dimitil... noré gou artrouv Cimendef pran lafors....noré gou alé ékout listwar Edmon Albius...noré gou alé kartié 3 let koz ek Eli ek tout sat lo dobout ek li pou batay pou zot liberté. Dan tout mon péï noré gou alé ékout boug fanm la vers zot transpirasiyon, zot san pou péï La Réniyon.
Mon pié pozé atér si nou tér Laréniyon mé sou nout pié in riviér lo san é lot koté loséan...in loséan soufrans !
Rakont amwin zot vré listwar, rakont amwin zot vi si té pé apel sa in vi.
Lesklavaz té in krim kont lumanité, in krim la tué domoun dan le San, la mizér ek tout son konsékans.
Lesklavaz té pa folklor zis pou manz ravaz pandan gro blan i fé fortune...
Sarda toué la roul anou, ton zoli kozman la trinn anou dan la Bou... zordi ankor...
Ziskakan ... Ziskakan mét sou tapi nout vré Listwar sat tro lontan la vol anou...
Nout listwar an tapi mandian, bout par bout i fo ni sa rod Ali... bout par bout fo ni remét Ali si la rout... ali mém nout véli piu amont anou shemin.
Lesklavaz té in krim kont lumanité, in krim la tué domoun dan le San, la mizér ek tout son konsékans.
Lesklavaz té pa folklor zis pou manz ravaz pandan gro blan i fé fortune...
Sarda toué la roul anou, ton zoli kozman la trinn anou dan la Bou... zordi ankor...
Ziskakan ... Ziskakan mét sou tapi nout vré Listwar sat tro lontan la vol anou...
Nout listwar an tapi mandian, bout par bout i fo ni sa rod Ali... bout par bout fo ni remét Ali si la rout... ali mém nout véli piu amont anou shemin.
Okilé ou la dan, okilé ou la dan mon fŕer? Okilé ou la dan mon seŕ? Okilé ou la dan matan, tonton? Oklié ou la dan?
Lo pwa nout listwar si nou vé ét fier di nou lé réniyoné fo nou port Ali ek nou partou ousa ousava.
Nout tout sof Koman néna son par kaf...
Nout tout La beswin ankor batay pou nout liberté.
Liberté lé pa solman in mo mé in konba San fin.
Aswar dann lo son in roulér maloya nou antan doulér in pép la zamé arét soufér.
Aswar dann in kayanm i grénn maloya nou antann Kozman i roul langaz pou pran nout liberté.
Aswar dann in Batman si pikér lo kér i demann bat pou pa oubli ousa nou sort pou konét Ousanousava.
Aswar dann maloya nou kontinu rapel anou kosa lété lesklavaz.
Aswar dann maloya nou mazinn nout zansét pou pans nout marmay demin.
Aswar dann maloya néna ankor komba in pép i demann viv son vi.
Aswar nout tout isi nou lé maloya, aswar nout tout isi nou lé in pép debout...Nou lé Liberté...
Aswar nout tout ansanm nou lé 20 Désanm, nou lé kaf,partou ! toultan ! Iyér, zordi ek demin!
Nou lé kaf! Nou le maloya! Nou lé liberté! nou lé La Réniyon!
Lo pwa nout listwar si nou vé ét fier di nou lé réniyoné fo nou port Ali ek nou partou ousa ousava.
Nout tout sof Koman néna son par kaf...
Nout tout La beswin ankor batay pou nout liberté.
Liberté lé pa solman in mo mé in konba San fin.
Aswar dann lo son in roulér maloya nou antan doulér in pép la zamé arét soufér.
Aswar dann in kayanm i grénn maloya nou antann Kozman i roul langaz pou pran nout liberté.
Aswar dann in Batman si pikér lo kér i demann bat pou pa oubli ousa nou sort pou konét Ousanousava.
Aswar dann maloya nou kontinu rapel anou kosa lété lesklavaz.
Aswar dann maloya nou mazinn nout zansét pou pans nout marmay demin.
Aswar dann maloya néna ankor komba in pép i demann viv son vi.
Aswar nout tout isi nou lé maloya, aswar nout tout isi nou lé in pép debout...Nou lé Liberté...
Aswar nout tout ansanm nou lé 20 Désanm, nou lé kaf,partou ! toultan ! Iyér, zordi ek demin!
Nou lé kaf! Nou le maloya! Nou lé liberté! nou lé La Réniyon!
Kréol in zour, kréol tou lé zour !
dimanche 26 avril 2020
Konfinman... Liberté !
Konfinman, konfinman...na riyn sa mém oté...
Liberté, liberté... ou mank amwin oté...
Léta i protéz ousa i lé...
La lwa i fé lo kok dann shemin zordi kan iyér li té tap dési dokter, zinfirmier, éd swanyian.
Tout zot prim ramène arpa sat lé mor, zot la donn zot vi pou fé zot travay ek lo kér.
Bonpé i ve pouvwar mé kan fo désidé i rant dann trou agard ver Paris.
I sort dovan pou fé foto donn in panié manzé Gramoun mizér...
Mé kosa zot té atann pou fé avan... tou lé zan 12 mwa domoun i manz...
Lédikasiyon tout zéleksiyon zot priorité mé aster solman ou dékouv marmay napwin sat i fo.
Politikér sak zéleksiyon li port son mask pou pénn domoun ek son pintir simagri.
Li fé plis déga... domoun i giyn lo kou, i viv, i mor dann silans son mizér.
Lékonomi, lékonomi zot na riyn sa mém dan zot boush...
Pou lékonomi zot la mét atér systèm santé.
Pou lékonomi zot la anvoy tout lizinn lot koté latér.
Pou lékonomi zot i vwa lédikasoyon kom in dépans plito kom in linvéstisman.
Misié lo mér i zoué papa noël ek lordinatér
, pa kapab mét kabiné, dolo, savon dan son lékol lo rest lané.
Gran Patron béké zoué lo sovér pou fé travay léta mé kosa lé gratuit làdan...?
Ti patron i ral lo diab par la ké pou pa mor ek son lantrepriz...
Néna sat i vwa dann kriz lokaziyon fé bizness si la tét son vwazin.
Néna sat vwa dan la kriz lokaziyon ét solidér ek son wwazin.
Dan la gér, sakinn i shwazi son kan.
Zordi nou vwa Koman la tér pou plant manzé lé importan pou ét in péï lib.
Zordi nou kompran dikton la santé dabor.
Zordi nou vwa lé pa akoz nou la parti lékol i fé nou in bon lamontrér.
Zordi nou vwa si nou vé zafér i sava dan nout sans i fo nou bouz anou.
Par nou mém, pou nou mém.
Si nou vé domin apré konfinmm lo mo libérté i pran tout son sans.
Na riyn nou mém i pe désid sat nou vé pou nou.
La Réniyon pa la France... Nou na pwin lo mém modél...
Nou lé pa in kopié kolé san listwar... San patrimwan... San lavnir...
Konfiné pa réziné...
Konfinman, konfinman... Néna baro lé invisib.
Liberté, libérte... ou mank amwin ankor...
Liberté, liberté... ou mank amwin oté...
Léta i protéz ousa i lé...
La lwa i fé lo kok dann shemin zordi kan iyér li té tap dési dokter, zinfirmier, éd swanyian.
Tout zot prim ramène arpa sat lé mor, zot la donn zot vi pou fé zot travay ek lo kér.
Bonpé i ve pouvwar mé kan fo désidé i rant dann trou agard ver Paris.
I sort dovan pou fé foto donn in panié manzé Gramoun mizér...
Mé kosa zot té atann pou fé avan... tou lé zan 12 mwa domoun i manz...
Lédikasiyon tout zéleksiyon zot priorité mé aster solman ou dékouv marmay napwin sat i fo.
Politikér sak zéleksiyon li port son mask pou pénn domoun ek son pintir simagri.
Li fé plis déga... domoun i giyn lo kou, i viv, i mor dann silans son mizér.
Lékonomi, lékonomi zot na riyn sa mém dan zot boush...
Pou lékonomi zot la mét atér systèm santé.
Pou lékonomi zot la anvoy tout lizinn lot koté latér.
Pou lékonomi zot i vwa lédikasoyon kom in dépans plito kom in linvéstisman.
Misié lo mér i zoué papa noël ek lordinatér
, pa kapab mét kabiné, dolo, savon dan son lékol lo rest lané.
Gran Patron béké zoué lo sovér pou fé travay léta mé kosa lé gratuit làdan...?
Ti patron i ral lo diab par la ké pou pa mor ek son lantrepriz...
Néna sat i vwa dann kriz lokaziyon fé bizness si la tét son vwazin.
Néna sat vwa dan la kriz lokaziyon ét solidér ek son wwazin.
Dan la gér, sakinn i shwazi son kan.
Zordi nou vwa Koman la tér pou plant manzé lé importan pou ét in péï lib.
Zordi nou kompran dikton la santé dabor.
Zordi nou vwa lé pa akoz nou la parti lékol i fé nou in bon lamontrér.
Zordi nou vwa si nou vé zafér i sava dan nout sans i fo nou bouz anou.
Par nou mém, pou nou mém.
Si nou vé domin apré konfinmm lo mo libérté i pran tout son sans.
Na riyn nou mém i pe désid sat nou vé pou nou.
La Réniyon pa la France... Nou na pwin lo mém modél...
Nou lé pa in kopié kolé san listwar... San patrimwan... San lavnir...
Konfiné pa réziné...
Konfinman, konfinman... Néna baro lé invisib.
Liberté, libérte... ou mank amwin ankor...
samedi 11 avril 2020
Mon moun!
Mon moun i mank amwin.
Mon monmonn an kou van mi krwaz zis i mank amwin.
Mi vé pran lo tan Aziz dann fotéiy koz tout ek riyn aprésa ral in ti karang.
Mi vé pass linprovis ou la finn parti bat karé ek la sér.
Mi vé arivé trouv la kaz an piyaz akoz out bann ti marmay la fé scandal.
Mi vé dékouv marmit ek in morso sonz kui paré pou in ti bol.
Mon famiy otour la tab manz in gazon i mank amwin.
Mon ti fiy nout bann bat karé i mank amwin.
Out rir, out Kozman su tout zafér i mank amwin.
Mon ti fiy out min dan la miénn ek out linsousians i mank amwin.
Mon kafrinn, alé an zamouré out zié dan la miénn aprési in ti manzay i mank amwin.
Mon lémé fé aou in béko bor dolo,agard soley pran lasensér pou dodo i mank amwin.
Mon zézér suiv aou dan out bann tourné viré magazin i mank amwin.
Mon fanm dans kolé sanm ou dann in lambians i mank amwin.
Mon madam i mank amwin viv la vi sanm ou san bariér.
Mon bann dalon i mank amwin in mizik an kadans pou mazinn iér ek domin dann in lémosiyon in sanson.
Mon bann dalon kass la blag, rir zis pou aprési tout suit térla i mank amwin.
Mon bann dalon in parti bor dolo ek 10 kilo la pat koshon i mank amwin.
Mon bann dalon in fét dernié minit i mank amwin.
Mon bann dalon i rouv buro dé regar 2h matin i mank amwin pandan lo fanmga, toboz an devenir, la pou giyn someiy.
Mon biro pou krwaz domoun, blagé, perd lo tan i mank amwin.
Mon bann kolég pou travay i mank amwin.
Mon bann zélév krwazé lo tan fé lamontrér i mank amwin.
Vwar domoun i fé zot vi i mank amwin.
Vwar domoun pou mazinn la vi i mank amwin.
Vwar domoun ri, dansé i mank amwin.
Vwar domoun i bat karé san pér pou domin i mank amwin.
Domoun i viv i mank amwin.
Mon moun i mank amwin.
vendredi 20 décembre 2019
20 désanm!
Mi mazinn Anchaing ek Héva, Zélindor,
Mafate, Cimendèf, Albius, Furcy, Eli.... lo list lé long' mém si
sirman mi koné pa tout. Mi mazinne mon arièr Granmèr, mon
Granpère lo kaf té vé pa té di li té noir. Tout manir mi
mazinn.
Mi domann amwin si nou té retrouv anou fas inn é lot kosa nou noré pou di ? Kèl lang ni sar kozé? Sirman na koz la lang lo kèr é sirman na koz nout ti péï.
Kosa zordi mi pé fé pou rakont é rann komt zot mémwar?
Koman nou fé pou rapel zot la vers zot san, kom in tralé, pou donn in visaz nout péï?
Koman nou fé pou mèt lo mo si zot soufrans périod zesklav?
Mé koman ni fé pou fé konèt kosa zot la fé, koman fé pou fé respekt patrimwan zot la léss pou nou? Koman ni fé pou fé respekt lo droit Domoun, Fanm ek Zonm?
Koman ni fé pou fé viv lo mo liberté dann nout vi tou lé zour?
Koman ni fé pou tout domoun i respekt inn é lot ?
Koman ni fé pou nou viv ansanm dan nout péï mé osi pou fé grandi nout manir viv dan tout péï nou travers ek nout lidentité Réniyoné?
Nout listwar, nout lidentité lé né dann soufrans ek déshirman.Mé nou la rassanm ali zordi si lo nom nout péï: LaRéniyon.
Zordi pou 20 désanm ni rapèl nou mèm ti zenfan zeslav nou mèm i fé LaRéniyon.
Zordi pou 20 désanm ni mazinn périod zesklav mé tou lé zour nou dwa mazinn é fé viv ali dan lo zié la vi inn é lot.
Mi domann amwin si nou té retrouv anou fas inn é lot kosa nou noré pou di ? Kèl lang ni sar kozé? Sirman na koz la lang lo kèr é sirman na koz nout ti péï.
Kosa zordi mi pé fé pou rakont é rann komt zot mémwar?
Koman nou fé pou rapel zot la vers zot san, kom in tralé, pou donn in visaz nout péï?
Koman nou fé pou mèt lo mo si zot soufrans périod zesklav?
Mé koman ni fé pou fé konèt kosa zot la fé, koman fé pou fé respekt patrimwan zot la léss pou nou? Koman ni fé pou fé respekt lo droit Domoun, Fanm ek Zonm?
Koman ni fé pou fé viv lo mo liberté dann nout vi tou lé zour?
Koman ni fé pou tout domoun i respekt inn é lot ?
Koman ni fé pou nou viv ansanm dan nout péï mé osi pou fé grandi nout manir viv dan tout péï nou travers ek nout lidentité Réniyoné?
Nout listwar, nout lidentité lé né dann soufrans ek déshirman.Mé nou la rassanm ali zordi si lo nom nout péï: LaRéniyon.
Zordi pou 20 désanm ni rapèl nou mèm ti zenfan zeslav nou mèm i fé LaRéniyon.
Zordi pou 20 désanm ni mazinn périod zesklav mé tou lé zour nou dwa mazinn é fé viv ali dan lo zié la vi inn é lot.
Aou mon
fra, aou mon sèr nou lé parey. Anou zanfan kaf !
Kaf aou, kaf amoin mèm !
Kaf blanc, kaf rouz, kaf blé, Kaf
noir : kaf mèm.
Kaf salon, kaf la soi, kaf la joi :
kaf mèm
Kaf séga, kaf maloya : kaf mèm.
Kaf batayèr, kaf moringuèr : kaf
mèm.
Kaf bato, kaf laviyon : kaf mèm.
Kaf ièr, kaf zordi, kaf domin :
kaf mèm .
Kaf isi, kaf laba, kaf partou :
kaf mèm.
Kaf anshèné, kaf explwaté, kaf
libéré : kaf mèm.
Kaf fété, lo fé kaf : kaf mèm.
Ti Kaf, gran, kaf for : kaf
mèm.
Kaf 20 désanm, kaf tout lané :
kaf mèm.
Kaf aou, kaf amoin, kaf anou mèm :
Kaf La Réuniyon nou mèm.
Dann liberté, Dann liberté....rod libèr aou mèm de ou mèm dabor.Mét derièr ou tout atashman i péz aou.
Kan mi koz émansipasiyon pou La Réniyon viyn pa maiy forséman indépandans.
Néna sat i di sort pép réiyoné dominasiyon kolonialis, dominadiyon in Républik kolonialis.
Liberté pou libér kozman... détak la lang.
Liberté pou libér out pansé, nout manir kréol vwar zafér.
Liberté pou libér out manir fé an Réiyoné.
Liberté LaRéniyon pou kré la rishess, kréasiyon valér.
Sort dann tout rapor dominasiyon pou aprann ékout lot ek komprann.
Liberté pou komprann kisa mi lé, ousa mi sort ousa nou vé alé.
Liberté pou shakinn i pran son responsabilité pou lavnir La Réniyon.
Kosa nou vé?
Liberté pou kass la shénn su lo bann rapor fors su bann problèm important nout péï.
Liberté pou trét bann problèm ek tout sat lé konserné..
Liberté pou vwar kosa nou lé kapab fé ansanm.
Liberté pou démavouz konsians .
Liberté pou libér anou pép pou libér péï La Réniyon.
Alo kan gran matin soley va lév à la mer...
Mon kanét va fix lao kap piton si la montagn...
Mon lespri vavangér i sava lwin...
Antravé...
Déporté...
Explwaté...
Martirisé...
Frapé...
Abusé...
Dérasiné...
Krazé...
Kisa mi lé ?
Amwin out zansét zesklav?
Amwin zanfan Laréniyon?
Amwin zanfan La Creuse?
Amwin Bimidom?
Amwin lo CNARM?
Amwin kisa mi lé?
Amwin out ariyér gran pér?
Amwin out gromér.
Amwin out tonton, matant ?
Amwin out sér, out fra?
Amwin aou?
Amwin out bra mon kouraz!
Amwin out katsou!
Aou i koné lo kod?
Aou i métriz lo system?
Aou stylo i mark si karné?
Aou komplisité malfondé?
Aou i kontrol tout.
Amwin kan mi kass la shénn?
Amwin kan mi anbark pi?
Amwin kan mi plér pi?
Amwin kan mi shanz lo kod?
Amwin kan mi fé pét lo sistém?
Amwin kan mon tét i doviyn mon fors?
Anou kan mon fra nout tout i désid?
Anou kan lé lib pou vré? Anou kan lé lib pou vré?
Anou kan nou doviyn pou vré liberté !
dimanche 1 septembre 2019
Bolié
Sin Benwa Bolié ousa soley i lév à la mer.
Deriyér lo mir kasé i rest pi gran soz.
Mé Souvnir touzour là mém.
Mémwar Gramoun i rakont son vi lontan.
Kour lizinn Bolié listwar oublié la mét sou déblé.
Mémwar listwar kann Laréniyon.
Mémwar in vil, in kartié la nouri in pé kan dot zordi i vwa in terin pou fé spekilasiyon pou larzan.
Komandér pran out lékip pou okip sakinn son méné.
Kanal dolo i sort lao labondans pou fé tourn la rou.
La rou i tourn pou la limiér travayér gran matin.
Baké dolo pou soiynn béf dann park pou ral sharét.
Fimié pou fé langré dann kann.
Kan i ariv fin sominn boug kom fanm viyn trap son monay.
Larzan karné té sat komandér la kalkil valér travay shakinn.
Gramoun dan son souvnir i rapel koman la kour lété.
In koin pou zanimo, in koin pou kamiyon, in koin pou biro, la kaz lo shéf pa lwin.
Dann koin son mémwar tout soz néna son plass.
Lo tan la pasé, pié lastik touzour la mém.
Ali mém gardiyn la mémwar la kour Bolié.
Syklonn i pass li bouz pa inn tiork.
Sat la rod pou koup ali... maladi bondié la okip Ali.
Marmay pran la kour,zoué, balans si son liann sa lé azot sa.
Pa zordi pa domin na soubat pou sov sat i rest.
Napwin shato isi, néna lo mir ousa Gramoun la donn son kouraz pou fé Laréniyon.
Etablisman kolonial pa biyn mor li la zis sanz lo nom ek la form.
Dobouté mon pép pou domin Bolié pa zis in kartié défisk ek sosiété konsomasiyon.
Dobout pou rann lonér an maloya kan soley va lév à la mer.
Deriyér lo mir kasé i rest pi gran soz.
Mé Souvnir touzour là mém.
Mémwar Gramoun i rakont son vi lontan.
Kour lizinn Bolié listwar oublié la mét sou déblé.
Mémwar listwar kann Laréniyon.
Mémwar in vil, in kartié la nouri in pé kan dot zordi i vwa in terin pou fé spekilasiyon pou larzan.
Komandér pran out lékip pou okip sakinn son méné.
Kanal dolo i sort lao labondans pou fé tourn la rou.
La rou i tourn pou la limiér travayér gran matin.
Baké dolo pou soiynn béf dann park pou ral sharét.
Fimié pou fé langré dann kann.
Kan i ariv fin sominn boug kom fanm viyn trap son monay.
Larzan karné té sat komandér la kalkil valér travay shakinn.
Gramoun dan son souvnir i rapel koman la kour lété.
In koin pou zanimo, in koin pou kamiyon, in koin pou biro, la kaz lo shéf pa lwin.
Dann koin son mémwar tout soz néna son plass.
Lo tan la pasé, pié lastik touzour la mém.
Ali mém gardiyn la mémwar la kour Bolié.
Syklonn i pass li bouz pa inn tiork.
Sat la rod pou koup ali... maladi bondié la okip Ali.
Marmay pran la kour,zoué, balans si son liann sa lé azot sa.
Pa zordi pa domin na soubat pou sov sat i rest.
Napwin shato isi, néna lo mir ousa Gramoun la donn son kouraz pou fé Laréniyon.
Etablisman kolonial pa biyn mor li la zis sanz lo nom ek la form.
Dobouté mon pép pou domin Bolié pa zis in kartié défisk ek sosiété konsomasiyon.
Dobout pou rann lonér an maloya kan soley va lév à la mer.
dimanche 25 août 2019
Kréol partou toultan!
La di "koz si li mé pa ek li".
Zet ali atér li va arbouzoné an semi lo mo.
Kraz Ali li va rézonn dann maloya nout marmay.
Mi batay pa pou li, mi batay ek li.
Kozé in monmon i fé mal out zorey.
Ou rod pou baré...
Si ou vé alé, alé aou...
Laviyon i déport mon fra... I dékol an zél papang sak instan.
Mon zombriy lé koupé Bolié ousa soley i lév à la mer...
La vot la finn boubouté, la finn shapé.
La di pou konét ousa ou sava i fo koné ousa ou sort.
La di pou konét in moun agard sat li fé pa solman sat li di.
Mon Lang pa jist zizit pou fé zoli, pou fé dans ti boyo touris.
Mon Lang kozé, mon Lang ékri, Mon Lang pou lir.
Mon Lang Napoin Lo Zo léss ali bat pou viv an kréol partou toultan.
Kréol kontant pa solman di ou lé fiér out Lang.
Aménn Ali partou ek ou.
Dé trwa i fé lo kok ral sa an Fransé...
Kan nou koz lé dé si sé pa souvan plis ankor koméla !
Kréol partou toultan... in manir kozé, in manir viv, in manir pansé... plis ankor...
Kréol lé pa dann kér... Kréol sé lo kér! LaRéniyon partou toultan.
Zet ali atér li va arbouzoné an semi lo mo.
Kraz Ali li va rézonn dann maloya nout marmay.
Mi batay pa pou li, mi batay ek li.
Kozé in monmon i fé mal out zorey.
Ou rod pou baré...
Si ou vé alé, alé aou...
Laviyon i déport mon fra... I dékol an zél papang sak instan.
Mon zombriy lé koupé Bolié ousa soley i lév à la mer...
La vot la finn boubouté, la finn shapé.
La di pou konét ousa ou sava i fo koné ousa ou sort.
La di pou konét in moun agard sat li fé pa solman sat li di.
Mon Lang pa jist zizit pou fé zoli, pou fé dans ti boyo touris.
Mon Lang kozé, mon Lang ékri, Mon Lang pou lir.
Mon Lang Napoin Lo Zo léss ali bat pou viv an kréol partou toultan.
Kréol kontant pa solman di ou lé fiér out Lang.
Aménn Ali partou ek ou.
Dé trwa i fé lo kok ral sa an Fransé...
Kan nou koz lé dé si sé pa souvan plis ankor koméla !
Kréol partou toultan... in manir kozé, in manir viv, in manir pansé... plis ankor...
Kréol lé pa dann kér... Kréol sé lo kér! LaRéniyon partou toultan.
dimanche 7 juillet 2019
Sat i mét anou isi ba !
Finn ariv in lér pou arét koz dann tant!
Napi la pér, napi la ont.
Aret pli la tét, lév in kou.
Soubat ansanm pou avans ansanm.
Mon nasiyon Laréniyon i dobout pou mém prozé.
Dékolonisaziyon pokor fini.
Finn tan fini lo travay.
Mon bann anon poussé, anon levé.
Anon pans é fé par nou mém.
Lo systém la amprizonn anou.
Lo systém i kondann anou ziskakan Ramass lé miét pandan dot i fé pét zot pans su nout mizér, nout prékarité.
Lo systém i fé krwar in ot shemin lé pa posib.
Lo systém i sém la pér.
Anon fors le sistém fé kom nou vé pou viv mié.
Ansanm nou lé pli for sat bana i vé fé krawr anou.
Mon pép koz, fé, sat ou vé.
Nou pé pa ét dan in léta pir sat lo systém la ral anou.
Si nou koz ansanm pou fé ansanm nou lé pa extrémis.
Nou lé in pép dobout, konsian.
In pép dobout, konsian i dwa fé par li mém sat lo sistém i refuz anou.
Si mi di néna riyn zorey toultan post responsabilité i trét amwin rasis.
Lé mém dovan, lé mém deriyér pou ramé.
Bato la shanz la form, mé lo bit sé lo mém.
Explwatasiyon lo zonm par lo zonm pou pran maximum larzan.
Politik la tér brûlé pou monstr konsomasiyon.
Liberté, égalité, réniyoné pa in slogan i dwa ét in réalité.
Inzistis sosial in violans na tro duré.
Tro lontan la mashinn i ékraz anou pou pran rishess nout péï.
Pandan moun Gayar Laréniyon oblizé anbarké pou péï déor.
La plass i libér pou kamarad kolon.
Ou Angant pa mwin zénéral... non ou angant pa mwin.
Ou angant pa mwin politikér.
Mon pép, Mon péï i angant amwin.
Mon pép, Mon péï anon fé par nou mém.
Mon pép, Mon péï anon kass la shénn.
Mon pép, Mon péï nou lé kapab.
Napi la pér, napi la ont.
Aret pli la tét, lév in kou.
Soubat ansanm pou avans ansanm.
Mon nasiyon Laréniyon i dobout pou mém prozé.
Dékolonisaziyon pokor fini.
Finn tan fini lo travay.
Mon bann anon poussé, anon levé.
Anon pans é fé par nou mém.
Lo systém la amprizonn anou.
Lo systém i kondann anou ziskakan Ramass lé miét pandan dot i fé pét zot pans su nout mizér, nout prékarité.
Lo systém i fé krwar in ot shemin lé pa posib.
Lo systém i sém la pér.
Anon fors le sistém fé kom nou vé pou viv mié.
Ansanm nou lé pli for sat bana i vé fé krawr anou.
Mon pép koz, fé, sat ou vé.
Nou pé pa ét dan in léta pir sat lo systém la ral anou.
Si nou koz ansanm pou fé ansanm nou lé pa extrémis.
Nou lé in pép dobout, konsian.
In pép dobout, konsian i dwa fé par li mém sat lo sistém i refuz anou.
Si mi di néna riyn zorey toultan post responsabilité i trét amwin rasis.
Lé mém dovan, lé mém deriyér pou ramé.
Bato la shanz la form, mé lo bit sé lo mém.
Explwatasiyon lo zonm par lo zonm pou pran maximum larzan.
Politik la tér brûlé pou monstr konsomasiyon.
Liberté, égalité, réniyoné pa in slogan i dwa ét in réalité.
Inzistis sosial in violans na tro duré.
Tro lontan la mashinn i ékraz anou pou pran rishess nout péï.
Pandan moun Gayar Laréniyon oblizé anbarké pou péï déor.
La plass i libér pou kamarad kolon.
Ou Angant pa mwin zénéral... non ou angant pa mwin.
Ou angant pa mwin politikér.
Mon pép, Mon péï i angant amwin.
Mon pép, Mon péï anon fé par nou mém.
Mon pép, Mon péï anon kass la shénn.
Mon pép, Mon péï nou lé kapab.
dimanche 16 juin 2019
Somin paradi....
Mon kor an soso.
Mon kér an morso.
Mon Lespri i plann an zwazo.
Mon larm pérlé an goût dolo.
Mi poz lo mo si lo mo.
La vi dan son tourman
La ral amwin dann kouran.
Tanto mi koul, mi flot...
Mi bwar mon bouiyon.
Mi arkokiy amwin kom lo kér galé.
Mi vé pa lash priz.
Pourtan fo léss koulé.
Sa pa féiy sonz sa.
Lamour mém son rozé i pran dési.
Balansé, Balansé mi sekouiy mon lespri.
Dézakordé ek mwin mém mi perd lér.
Mi fé do, mi bat mon dernié bout.
Ariv sat néna pou arivè.
Na pu riyn pou perd.
Mi zoué pa, mi viv kart sur tab.
Si mi fini o tapi ma arlevé.
Pli ba atér mi fé mon trou.
Domin in ot zour ma arbourzoné.
Si la pli à bondié i fann in lamour dou.
Apré la pli, bo tan i éklér mon zour.
Né pou viv ziska la fin.
Lamour va nouri mon kor.
An kor ek ankor.
Zisko bout mi vé krwar.
Zisko bout mon somin.
Mi krwa.... krwa bwa krwa fér.
Si mi man na pou mwin lanfér.
Somin paradi pou mon kér an soso...
Somin paradi pou mon kor an morso.
Somin paradi pou mon lespri plann an zwazo.
Mon kér an morso.
Mon Lespri i plann an zwazo.
Mon larm pérlé an goût dolo.
Mi poz lo mo si lo mo.
La vi dan son tourman
La ral amwin dann kouran.
Tanto mi koul, mi flot...
Mi bwar mon bouiyon.
Mi arkokiy amwin kom lo kér galé.
Mi vé pa lash priz.
Pourtan fo léss koulé.
Sa pa féiy sonz sa.
Lamour mém son rozé i pran dési.
Balansé, Balansé mi sekouiy mon lespri.
Dézakordé ek mwin mém mi perd lér.
Mi fé do, mi bat mon dernié bout.
Ariv sat néna pou arivè.
Na pu riyn pou perd.
Mi zoué pa, mi viv kart sur tab.
Si mi fini o tapi ma arlevé.
Pli ba atér mi fé mon trou.
Domin in ot zour ma arbourzoné.
Si la pli à bondié i fann in lamour dou.
Apré la pli, bo tan i éklér mon zour.
Né pou viv ziska la fin.
Lamour va nouri mon kor.
An kor ek ankor.
Zisko bout mi vé krwar.
Zisko bout mon somin.
Mi krwa.... krwa bwa krwa fér.
Si mi man na pou mwin lanfér.
Somin paradi pou mon kér an soso...
Somin paradi pou mon kor an morso.
Somin paradi pou mon lespri plann an zwazo.
dimanche 2 juin 2019
Léko mon kér.
Demann pa mwin kosa la arivé.
Ou mém ou koné.
Mon zié, mon figir i koz pou mwin.
Tanto mi rir, tanto mi plér.
La vi i ravinn mon kor.
Kozé mwin lé pa tro for.
Mi gard tout anndan.
Donn amwin out Gayar
Va swagn amwin aswar.
Domin in ot zour pou viv.
Alon profit zordi pou mintenan.
Out rir va fann mon traka.
Out lamour an béko
Va fé rézonn léko mon kér.
Sat i donn lo bon témpo.
In pa dovan, in pa si koté.
Ni avans ansanm.
Gard pa mwin tro.
Sinon mon larm va monté.
Li va koul an larm lémosiyon.
Shant pou karéss mon kér.
Ma réponn an larmoni.
Out vwa mon shemin,
Sat la mank amwin.
Kom kaskavel dann Kayanm.
Ti grin par ti grin puzzle nout vi.
I soukouy lespri an maloya pléré.
Mé lamour an domiél
I démay Lo mo dan fon mon gorz.
Inn pou inn nou lé dé.
Kom dé mwano nou vol ansanm.
Ou mém ou koné.
Mon zié, mon figir i koz pou mwin.
Tanto mi rir, tanto mi plér.
La vi i ravinn mon kor.
Kozé mwin lé pa tro for.
Mi gard tout anndan.
Donn amwin out Gayar
Va swagn amwin aswar.
Domin in ot zour pou viv.
Alon profit zordi pou mintenan.
Out rir va fann mon traka.
Out lamour an béko
Va fé rézonn léko mon kér.
Sat i donn lo bon témpo.
In pa dovan, in pa si koté.
Ni avans ansanm.
Gard pa mwin tro.
Sinon mon larm va monté.
Li va koul an larm lémosiyon.
Shant pou karéss mon kér.
Ma réponn an larmoni.
Out vwa mon shemin,
Sat la mank amwin.
Kom kaskavel dann Kayanm.
Ti grin par ti grin puzzle nout vi.
I soukouy lespri an maloya pléré.
Mé lamour an domiél
I démay Lo mo dan fon mon gorz.
Inn pou inn nou lé dé.
Kom dé mwano nou vol ansanm.
dimanche 26 mai 2019
Fransé antierman Réniyoné!
Mon Lang an sobatkoz la démaiyé.
Lo kér la kozé pou sat mi viv dann mon péï.
Isi La Réniyon fransé mé s'ra zamé la Petite France.
Kopié/ kolé i marsh pa.
Nou lé pa fé Si mém modél.
Nou rod ankor galiz shemin pou mét nout modél si la rout.
Isi i rest zanfan lesklavaz ek langazism...
La France an péï kolonialis la aménn anou isi.
Lontan la maltrét anou pir zanimo dann kalbanon, dann labitasiyon, si térin lizinn gro blan,zordi dann la boutik franshizé.
Lontan zot la gaskoiynn anou pou ét Fransé, zordi Européin.
Mé zamé nou lé ali vréman, nou vé pu non plu.
Va ariv lér pou trouv in ot manir pou gouvernans.
Apél Ali désantralisasiyon kom ou vé.
Riyn résilta i kont, lo mo rest lo mo.
Lo san pou ou zamé nou la arét versé pou serv out larmé.
Mon bra, mon lintelizans ou vé zist pou serv aou Dopi touzour.
Nou néna in listwar komin mé nou viv ali pa parey.
Tro domandé domann aou respekt anou pou sat nou lé.
É non pou sat où vé nou lé.
Out modél ek nout modél pa touzour an lakor ni total dézakor.
Mon Lang kozé mon zarm pou ménn la lit.
Mon Lang kozé mon sél zarm ou la zamé giyn mét dann laviyon kom zanfan bimidom, zanfan La Creuse.
Pourtan ou ésaiy ankor amar Ali.
Pran mon Lang mét dan mon posh pou koz ek ou.
Mon Lang kozé i ash pa i koup pa domoun.
Mé ou ek out stylo, ou kontini marsh si nou.
Ou amar, ou mét dan plakar, ou fé lo vid.
Ou ash, ou transh touzour pou out favér.
Si mi oz sort dann ran, ou rapél à lord.
Mwin napi laz fé mon kominiyon solanel sou out titél.
Mon mavousanz pou mon péï mi viv ansanm zisko bout.
Mi lé pa de pasaz an misiyon pou grinp léshel iéarshik.
Kan ou s'ra finn anbarké pou monmon patri ou rod in ot fonksiyon plis péiyé nou s'ra ankor là.
Nou viv pou nout péï ek nout pép.
Ek tout sat i vé donn la min pou fé grandi Ali.
Si ou fé zis fé larzan si mon tét.
Si ou vé in Bretagne sou soley, in Paris les bains ou Bordeau dan lé o.
Laviyon tou lé zour i dékol zilo bonpé destinasiyon.
Alé vwar aiyér si i léss aou fé.
La France san son bann danséz koloni i s'ra ankor La France dan nouvo mond la pou réinvant ali?
Ou mém ou koné ou fé pa nou kado kom ou prétan souvan, tro souvan.
Sé mém pa lo zist pri pou ou kozé an kapor anparmi péï i foudré bord aou.
Out vwa la rézonans akoz anou i fé exis aou dan tout loséan.
Lafrik an ravaz manipulasiyon politik pou ou kontini ekplwaté kom o tan béni....
Mi domann pa ou lomonn, ni out pitié, zist out respé.
Ou néna sirman plis à perd nou mém...
Nou néna zamé riyn, nou la pwin riyn ou gard tout pou ou.
Nou néna zis nou dignité, nout Lang, in pép, in péï i vé viv kom li vé.... San modél impozé!
Lo kér la kozé pou sat mi viv dann mon péï.
Isi La Réniyon fransé mé s'ra zamé la Petite France.
Kopié/ kolé i marsh pa.
Nou lé pa fé Si mém modél.
Nou rod ankor galiz shemin pou mét nout modél si la rout.
Isi i rest zanfan lesklavaz ek langazism...
La France an péï kolonialis la aménn anou isi.
Lontan la maltrét anou pir zanimo dann kalbanon, dann labitasiyon, si térin lizinn gro blan,zordi dann la boutik franshizé.
Lontan zot la gaskoiynn anou pou ét Fransé, zordi Européin.
Mé zamé nou lé ali vréman, nou vé pu non plu.
Va ariv lér pou trouv in ot manir pou gouvernans.
Apél Ali désantralisasiyon kom ou vé.
Riyn résilta i kont, lo mo rest lo mo.
Lo san pou ou zamé nou la arét versé pou serv out larmé.
Mon bra, mon lintelizans ou vé zist pou serv aou Dopi touzour.
Nou néna in listwar komin mé nou viv ali pa parey.
Tro domandé domann aou respekt anou pou sat nou lé.
É non pou sat où vé nou lé.
Out modél ek nout modél pa touzour an lakor ni total dézakor.
Mon Lang kozé mon zarm pou ménn la lit.
Mon Lang kozé mon sél zarm ou la zamé giyn mét dann laviyon kom zanfan bimidom, zanfan La Creuse.
Pourtan ou ésaiy ankor amar Ali.
Pran mon Lang mét dan mon posh pou koz ek ou.
Mon Lang kozé i ash pa i koup pa domoun.
Mé ou ek out stylo, ou kontini marsh si nou.
Ou amar, ou mét dan plakar, ou fé lo vid.
Ou ash, ou transh touzour pou out favér.
Si mi oz sort dann ran, ou rapél à lord.
Mwin napi laz fé mon kominiyon solanel sou out titél.
Mon mavousanz pou mon péï mi viv ansanm zisko bout.
Mi lé pa de pasaz an misiyon pou grinp léshel iéarshik.
Kan ou s'ra finn anbarké pou monmon patri ou rod in ot fonksiyon plis péiyé nou s'ra ankor là.
Nou viv pou nout péï ek nout pép.
Ek tout sat i vé donn la min pou fé grandi Ali.
Si ou fé zis fé larzan si mon tét.
Si ou vé in Bretagne sou soley, in Paris les bains ou Bordeau dan lé o.
Laviyon tou lé zour i dékol zilo bonpé destinasiyon.
Alé vwar aiyér si i léss aou fé.
La France san son bann danséz koloni i s'ra ankor La France dan nouvo mond la pou réinvant ali?
Ou mém ou koné ou fé pa nou kado kom ou prétan souvan, tro souvan.
Sé mém pa lo zist pri pou ou kozé an kapor anparmi péï i foudré bord aou.
Out vwa la rézonans akoz anou i fé exis aou dan tout loséan.
Lafrik an ravaz manipulasiyon politik pou ou kontini ekplwaté kom o tan béni....
Mi domann pa ou lomonn, ni out pitié, zist out respé.
Ou néna sirman plis à perd nou mém...
Nou néna zamé riyn, nou la pwin riyn ou gard tout pou ou.
Nou néna zis nou dignité, nout Lang, in pép, in péï i vé viv kom li vé.... San modél impozé!
dimanche 19 mai 2019
Léss koulé...
I trap béf par la ké...Domoun par la Lang.
Mé Agard pa solman sat li di mé sat li fé.
Néna sat i fé péshé kom di bondié
An pansé, par laksiyon ek par oubli.
Kom grin kafé dan mon bonér mi deviyn rouz.
Dan mon malér mon kér la koulér nwar.
Si largamass mon vi mi fé sek mon larm.
Mi fé amwin in rézon riyn lé grav.
Lésansiyél lé aiyér, nartrouv ou pa plis dovan.
Mi port zis sat mwin lé kapab porté.
Zordi mi koné plis iyér mé mwin domin.
Si silans pli gran bann mépri...
Mon silans va reponn la vot an léko...
Ma mét in galé si mon kér pou évit traka péz amwin.
Mwin napi laz fashé ek ti dwa.
Ni le tan fé sanblan, zoué lo kashiét.
La vi tro kourt mi léss koulé.
Kan ou va mazinné s'ra tro tar.
Kom touzour léss alé sat i dwa alé.
Shemin néna tout direksiyon pou alé.
Nora touzour in krwazman mém si la rout kaskassé.
Mi fors ni la min ni le déstin.
Mi léss la vi trass son siyon.
I kour pa deriyér domoun i vé pa ét ratrapé.
Mé Agard pa solman sat li di mé sat li fé.
Néna sat i fé péshé kom di bondié
An pansé, par laksiyon ek par oubli.
Kom grin kafé dan mon bonér mi deviyn rouz.
Dan mon malér mon kér la koulér nwar.
Si largamass mon vi mi fé sek mon larm.
Mi fé amwin in rézon riyn lé grav.
Lésansiyél lé aiyér, nartrouv ou pa plis dovan.
Mi port zis sat mwin lé kapab porté.
Zordi mi koné plis iyér mé mwin domin.
Si silans pli gran bann mépri...
Mon silans va reponn la vot an léko...
Ma mét in galé si mon kér pou évit traka péz amwin.
Mwin napi laz fashé ek ti dwa.
Ni le tan fé sanblan, zoué lo kashiét.
La vi tro kourt mi léss koulé.
Kan ou va mazinné s'ra tro tar.
Kom touzour léss alé sat i dwa alé.
Shemin néna tout direksiyon pou alé.
Nora touzour in krwazman mém si la rout kaskassé.
Mi fors ni la min ni le déstin.
Mi léss la vi trass son siyon.
I kour pa deriyér domoun i vé pa ét ratrapé.
dimanche 12 mai 2019
Apré minui !
Klik...klak lo brui la port i ferm deriyér ou.
Pangar! Rant marsh dovan deriyér apré minui.
Dan in linstan lo son silans i résonn for.
Tik ! Tak! Tik! Tak! Lo tan la pass vit aswar mé aster li ral aou lo trin.
Talér-là somey té rod pou péz aou, aster li fui aou.
Lo film i pass dan out koko ek lo mém fin.
Ou lé la tousél ek out mazinasiyon i travay dir.
Akoz sourir difisil pou désinn bor mon lév in trash papay.
Akoz mon pansé i less pa dodo mon koko.
Noré gou ral in karang San konét la fin... zis in kou.
Noré gou brat kont Ou lamour i fann out démon.
Lamour sat i bril pou alim in fanal lavi.
Sat i kalkil pi domin zis tout suit pou tou suit.
Va ariv in vié ler va Trap aou mé domin lo kor krazé soley lé la.
Pi kapab dormi fo levé la vi i atann pa.
Sot atér kom i giynn, in kou sou lo, in kafé...
La mashinn i ardémar in ot zour pou in ot pas pou ékri.
Lo tan i défil vit gran matin...
Lo tan bat in zié lo tan la kour vit.
Klik...klak...Lo brui la port i ferm dériyér ou...
Pangar oubli pa riyn deriyér ou... koné pa kansa ou artourn...
Dann in linstan lo brui la vil i résonn for.
Tik tak, tik tak! Lo tan i pass vit, i ral aou dann son trin-trin.
Pangar! Rant marsh dovan deriyér apré minui.
Dan in linstan lo son silans i résonn for.
Tik ! Tak! Tik! Tak! Lo tan la pass vit aswar mé aster li ral aou lo trin.
Talér-là somey té rod pou péz aou, aster li fui aou.
Lo film i pass dan out koko ek lo mém fin.
Ou lé la tousél ek out mazinasiyon i travay dir.
Akoz sourir difisil pou désinn bor mon lév in trash papay.
Akoz mon pansé i less pa dodo mon koko.
Noré gou ral in karang San konét la fin... zis in kou.
Noré gou brat kont Ou lamour i fann out démon.
Lamour sat i bril pou alim in fanal lavi.
Sat i kalkil pi domin zis tout suit pou tou suit.
Va ariv in vié ler va Trap aou mé domin lo kor krazé soley lé la.
Pi kapab dormi fo levé la vi i atann pa.
Sot atér kom i giynn, in kou sou lo, in kafé...
La mashinn i ardémar in ot zour pou in ot pas pou ékri.
Lo tan i défil vit gran matin...
Lo tan bat in zié lo tan la kour vit.
Klik...klak...Lo brui la port i ferm dériyér ou...
Pangar oubli pa riyn deriyér ou... koné pa kansa ou artourn...
Dann in linstan lo brui la vil i résonn for.
Tik tak, tik tak! Lo tan i pass vit, i ral aou dann son trin-trin.
dimanche 5 mai 2019
Mi iyém aou !
Trwa ti mo kom in batman kér.
Pourtan son ritm lé pa évidan pou suiv.
Trwa ti mo pou désertin fasil pou di.
Mé pa fasil asim Ali, port son pwa.
Trwa ti mo i shap ant ou ek mwin.
Nora zamé asé fwa pou mwin répét ali ankor ek an kor.
Trwa ti mo kan i disparét, ou rod ali zour ek nuit.
Kan lo kér i sava maron ou pérd lo tempo.
Lo tan i défil kan ou kour kashiét.
Trwa ti mo i mét domiél dan out vi.
I désinn in sourir la perd somin.
Trwa ti mo i donn la fors kan ou krwa ét o bout out vi.
Navé in fwa in bonn fwa nora zamé asé.
Misié lo kér la rouv son fonnkér pou partaz lamour.
Misié, madam la sosiété asiz ma rakont azot mon fonnkér.
Zistwar mentér pa mwin lotér mi léss lo kér kozé.
Dann zétwal i fil mi larg trwa ti mo.
Kom in priyér pou ou ek mwin.
Mi fé mon vé ek madam la linn.
Pran mon trwa ti mo aménn ali lao pou touzour.
Kan mi s'ra pa là ou va mazinn amwin.
Fé kom ou vé out kér va shant mon trwa mo pou vré.
Sat ma la di aou in swar ousa mon boush la koz pou mon kér.
Trwa ti mo ou va devinn ali dann in somey soley.
Trwa ti mo va mont aou direksiyon mon kér.
Si soley i lév à la mer, lamour i dor zamé isi.
Pa la pénn rakont aou zistwar, ou koné kisa mi lé.
Mi kashiét pa, mi dévid mo kér.
Mi larg son zamé asé ém aou.
Ou pe boush out zié mé ou poura pa anpesh mon kér bat toultan.
Ou sa ou va alé ou va antann Ali.
Mon kér i koné ou koné mon trwa ti mo.
Mi iyém aou.
Pourtan son ritm lé pa évidan pou suiv.
Trwa ti mo pou désertin fasil pou di.
Mé pa fasil asim Ali, port son pwa.
Trwa ti mo i shap ant ou ek mwin.
Nora zamé asé fwa pou mwin répét ali ankor ek an kor.
Trwa ti mo kan i disparét, ou rod ali zour ek nuit.
Kan lo kér i sava maron ou pérd lo tempo.
Lo tan i défil kan ou kour kashiét.
Trwa ti mo i mét domiél dan out vi.
I désinn in sourir la perd somin.
Trwa ti mo i donn la fors kan ou krwa ét o bout out vi.
Navé in fwa in bonn fwa nora zamé asé.
Misié lo kér la rouv son fonnkér pou partaz lamour.
Misié, madam la sosiété asiz ma rakont azot mon fonnkér.
Zistwar mentér pa mwin lotér mi léss lo kér kozé.
Dann zétwal i fil mi larg trwa ti mo.
Kom in priyér pou ou ek mwin.
Mi fé mon vé ek madam la linn.
Pran mon trwa ti mo aménn ali lao pou touzour.
Kan mi s'ra pa là ou va mazinn amwin.
Fé kom ou vé out kér va shant mon trwa mo pou vré.
Sat ma la di aou in swar ousa mon boush la koz pou mon kér.
Trwa ti mo ou va devinn ali dann in somey soley.
Trwa ti mo va mont aou direksiyon mon kér.
Si soley i lév à la mer, lamour i dor zamé isi.
Pa la pénn rakont aou zistwar, ou koné kisa mi lé.
Mi kashiét pa, mi dévid mo kér.
Mi larg son zamé asé ém aou.
Ou pe boush out zié mé ou poura pa anpesh mon kér bat toultan.
Ou sa ou va alé ou va antann Ali.
Mon kér i koné ou koné mon trwa ti mo.
Mi iyém aou.
dimanche 28 avril 2019
Entrakt
Li té là asiz an parmi domoun pourtan kom son labitid son léspri vavangér té finn ariv lwin.
Tourné viré domoun té poz ali kestiyon si li té pa normal akoz li té kompran pa sinéma inn dé. Akoz démoun i krwa zot blijé zoué la piont sinon sa fé lo kaf salon sou son né. Kom si navé pwin manir pou ét an parmi domoun fé lintérésan. Agard lot li la sort son linz lafrik .... son payaka....aprésa li rout langaz pou koz riynk fransé ek son marmay pandan son boug zorey i koz su maloya kom si té li la fé dopi talér. Exkiz son pardon mé sé pa pou fé la lang mé li trouv pa son plas pourtan son nimero té ékri si son tiké lentré. Lo linz i fé aou pli kréol in ot. Ou pans vréman akoz ou la ni gard in zarlor nout péï su podiom i fé aou pli kréol in ot. Ou agard bann zartis là kom bondiyé pourtan kan ou marsh dann shemin ou vwa pa zarlor li la pran dann lo kréol ou apél ordinér i krwaz out shemin partou. Lo memwar, domoun lé selektif sé kom sa mém domoun gabié na lo tan desot baro lavi avan zot i kompran son valér. La arét in koi aswar la di lantrak la fini. Akoz i fo mi lév pou léss misié madam pasé... li la explik amwin li ém kréol... son mizik.. son manzé..
Son manir viv... i fé 30 an li abit Sin Gil léo mé li pa kapab tir in mo kréol... mé li kompran... lé vré i shanz tout foutor...
Tourné viré domoun té poz ali kestiyon si li té pa normal akoz li té kompran pa sinéma inn dé. Akoz démoun i krwa zot blijé zoué la piont sinon sa fé lo kaf salon sou son né. Kom si navé pwin manir pou ét an parmi domoun fé lintérésan. Agard lot li la sort son linz lafrik .... son payaka....aprésa li rout langaz pou koz riynk fransé ek son marmay pandan son boug zorey i koz su maloya kom si té li la fé dopi talér. Exkiz son pardon mé sé pa pou fé la lang mé li trouv pa son plas pourtan son nimero té ékri si son tiké lentré. Lo linz i fé aou pli kréol in ot. Ou pans vréman akoz ou la ni gard in zarlor nout péï su podiom i fé aou pli kréol in ot. Ou agard bann zartis là kom bondiyé pourtan kan ou marsh dann shemin ou vwa pa zarlor li la pran dann lo kréol ou apél ordinér i krwaz out shemin partou. Lo memwar, domoun lé selektif sé kom sa mém domoun gabié na lo tan desot baro lavi avan zot i kompran son valér. La arét in koi aswar la di lantrak la fini. Akoz i fo mi lév pou léss misié madam pasé... li la explik amwin li ém kréol... son mizik.. son manzé..
Son manir viv... i fé 30 an li abit Sin Gil léo mé li pa kapab tir in mo kréol... mé li kompran... lé vré i shanz tout foutor...
dimanche 7 avril 2019
Konbiyn fwa?
Si la vi sé in kado, souvan dé fwa kotidiyn lé malizé.
Pwin kuiyér an larzan dan la boush.
Travay ta ganiyé, zamé mié servi par ou mém.
Zamé riyn servi si in plato doré.
Dobi lo débi ziska la fin s'ra lo mém film.
Pourtan ou vé poz aou arét lité, zis aprésié.
Kom Sysiphe ti pous ton galé pou mont lao si la montann.
Shanz lorizon, agard la vi ek in ot fénét.
Lo pwa si out zépol in fago bwa i domann pou brilé pourtan.
Kom in boukanaz pou shass mové zéspri i gét aou toultan.
Mém kan limér lé à la fét néna in parfin étranz.
Nora touzour in lariyér gou akr.
Inposib pa maziné somin ou la pass dédan pou gout sa.
Ou koné riyn i dur, riyn lé éternél, riyn lé Kdo pou ou.
Alor léspas in linstan ou vé aprési linstan prézan.
Étinn réfleksiyon dan out koko i travay san zamé arété.
Lanvér lo dékor si pé i koné.
Lo zié i vwa, out kér i resan.
Kan dot i juj san savwar.
Konbiyn fwa ou la plér an kashiét?
Konbiyn fwa ou té san aou tousél mém an parmi domoun?
Konbiyn fwa out boush té ri mé dan ou dedan ou té vé pléré?
Konbiyn fwa ou la rod dézord pou pa antann out silans?
Konbiyn fwa ou la béss la tét pou fui out regar dan la glass?
Konbiyn fwa ou la fé détourn latensiyon domoun pou fé sanblan la vi lé bél?
Konbiyn fwa ou la réponn in kestiyon serié ek in blag?
Konbiyn fwa ou té ou san vréman ét ou?
Pwin kuiyér an larzan dan la boush.
Travay ta ganiyé, zamé mié servi par ou mém.
Zamé riyn servi si in plato doré.
Dobi lo débi ziska la fin s'ra lo mém film.
Pourtan ou vé poz aou arét lité, zis aprésié.
Kom Sysiphe ti pous ton galé pou mont lao si la montann.
Shanz lorizon, agard la vi ek in ot fénét.
Lo pwa si out zépol in fago bwa i domann pou brilé pourtan.
Kom in boukanaz pou shass mové zéspri i gét aou toultan.
Mém kan limér lé à la fét néna in parfin étranz.
Nora touzour in lariyér gou akr.
Inposib pa maziné somin ou la pass dédan pou gout sa.
Ou koné riyn i dur, riyn lé éternél, riyn lé Kdo pou ou.
Alor léspas in linstan ou vé aprési linstan prézan.
Étinn réfleksiyon dan out koko i travay san zamé arété.
Lanvér lo dékor si pé i koné.
Lo zié i vwa, out kér i resan.
Kan dot i juj san savwar.
Konbiyn fwa ou la plér an kashiét?
Konbiyn fwa ou té san aou tousél mém an parmi domoun?
Konbiyn fwa out boush té ri mé dan ou dedan ou té vé pléré?
Konbiyn fwa ou la rod dézord pou pa antann out silans?
Konbiyn fwa ou la béss la tét pou fui out regar dan la glass?
Konbiyn fwa ou la fé détourn latensiyon domoun pou fé sanblan la vi lé bél?
Konbiyn fwa ou la réponn in kestiyon serié ek in blag?
Konbiyn fwa ou té ou san vréman ét ou?
dimanche 31 mars 2019
In mo....
In mo rest in mo.
Tanto ek in gou domiél.
Tanto kom in zarét li kal dan la gorj kom pou étrang aou.
Tanto li fé mal.
Tanto li bless.
Tanto li mét do sik.
Tanto li révey.
Tanto li lé kom in zé.
In mo rest in mo.
Tanto li géri.
Tanto li fé réfléshi.
Tanto li énerv.
Tanto li ariv tro tar.
Tanto li éshap aou.
Tanto li mank aou.
Tanto li shanj lo sans.
Tanto li fé plér aou.
Tanto li fé rir aou.
Tanto li kraz aou ek son pwa.
In mo rest in mo.
Tanto li shant.
Tanto li kri.
Tanto li ékri.
Tanto li vol.
Tanto li fé plané.
Tanto li fé révé.
In mo rest in mo.
Dann wi napwin batay.
Mé non i rest touzour non.
In mo rest in mo.
In mo plis in mo plis in mo kab fé plis in lét.
In mo rest in mo pou détak la lang.
In mo rest in mo pou amar lo kér.
In mo rest in mo pou libér léspri.
In mo rest in mo pou la vi.
In mo rest in mo mém apré ma mor.
Tanto ek in gou domiél.
Tanto kom in zarét li kal dan la gorj kom pou étrang aou.
Tanto li fé mal.
Tanto li bless.
Tanto li mét do sik.
Tanto li révey.
Tanto li lé kom in zé.
In mo rest in mo.
Tanto li géri.
Tanto li fé réfléshi.
Tanto li énerv.
Tanto li ariv tro tar.
Tanto li éshap aou.
Tanto li mank aou.
Tanto li shanj lo sans.
Tanto li fé plér aou.
Tanto li fé rir aou.
Tanto li kraz aou ek son pwa.
In mo rest in mo.
Tanto li shant.
Tanto li kri.
Tanto li ékri.
Tanto li vol.
Tanto li fé plané.
Tanto li fé révé.
In mo rest in mo.
Dann wi napwin batay.
Mé non i rest touzour non.
In mo rest in mo.
In mo plis in mo plis in mo kab fé plis in lét.
In mo rest in mo pou détak la lang.
In mo rest in mo pou amar lo kér.
In mo rest in mo pou libér léspri.
In mo rest in mo pou la vi.
In mo rest in mo mém apré ma mor.
dimanche 24 mars 2019
Kozman an valval!
Mi di awin dé fwa na pwin méiyér zour zordi.
Akoz iyér lé mor demin pa sir vwar soley levé.
Mi di amwin souvan na pwin méiyér laksiyon kan ou vé shanz lé soz.
Akoz réfléshi, mazinn dan out koko, kozé i fé pa tro avans lo bato.
Alor wi i fo péiy ek son personn.
Alor wi ou perd plis ou giynn.
Alor wi domoun va kozé, ral lo kont, kritiké.
Mé an fin komt kosa pli importan?
Ét an akor ek out ou mém an pansé é an aksiyon ou lo rogar domoun.
Rest asiz kom spéktatér é kritik sat i fé... sof koman mé li ésaiy...?
Kan lo bézman i pét i toush aou solman ou va san aou konserné? Tro tar...
Ou pans ou lé touzour pli for pou fé fass...
Aksidan la vi, maladi ek tout sat i pé arivé zamé nou lé préparé...
Aaah, ou pans sansa out larzan, out relasiyon va sov aou.
Mé kombiyn kamarad kamaron kan bato i koul i kour kashiét.
Out konfor out vi lé pa in garanti éternél.
Domin si out marmay i domann aou kosa ou la fé pou galiz in somin pou li... kosa ou di... ou té koné té sa arivé mé ou la rest asiz out kaz, ou la pa donn la min, ou la donn la boush dann radio, ou té moukat, tir défo, fo fé komsi, komsa... poz la lang out kamarad la ésaiy fé...?
Ou di travay néna Laréniyon... kombiyn travay ou la trouv pou domoun?
Ou di domoun na mové manir mé ou mém out voizin ou di pa bonzour... tansiyon li vol aou kosa? Va ékorsh ou boush, bas out pwanié...?
Ou di La Réniyon out péï, ou reprézant solman ou respekt ni son lang, ni son listwar, ou fé makot ek li sak fwa ou sort dann somin.
Akoz dié Mersi zordi ou néna in ti plas travay, in ti kaz ou gard lé zot ek in lér vantar komsi lo rwa té out kouzin.
La shans ti poul pa la shans ti kanar... tansiyon in zour baton i shanz lo bout.
Néna Bonpé lé for pou kozé mé kan i fo pass dann laksiyon napi personn.
Lo mo pou lo mo la dan limit... ariv in lér i péz pi gran shoz.
Néna Bonpé i di li fé mé an mod soumarin.
Ek tousa soumarin-là nora pi la plas pou pwason talér... Foutor!
Néna sirtou in tralé makro, vandér kours san zamé kouri.
Touzour in bon léxkiz, lo rwa mentér.
Promié bat la min, promié bat si léstoma pou dernié fézér.
Rant dann ron, lév lo pwin, viyn mouiy ton linz la mark ashté trwa fwa san fré.
Kan nouvo magazin i rouv kour barré ashté apré dimansh kour la kaz monmon manz gratuit'.
Kontini roul dan gro loto ou giynn pa péyé, kri lésans tro shér.
Kontini aval tout an goulapia sosiété konsomasiyon.
Kontini rév Laréniyon lontan, son solidarité alor sa i dépan riyn out manir fé.
Kontini bat la lang si lé zot san remét aou an koz ek out konsékans.
Kontini vant lo viv ansanm alor ou anfons aou dann viv zist à koté inn é lot.
Kok i shant i kass out somey.
Malbar i zoué tanbour i kas out zorey...
Zarab i apél la priyér i déranz aou.
Shemin krwa si la rout i blok out zoli loto krédi.
Dann wi napwin batay, aval tout shanzman ou s'ra sové.
Kontini gard lo dwa ek out bout né, la vi lé bél.
Kontini gard out zombriy Ziska lo vant va finir par pété.
Lo shiyn i abwaiy i mord pa.
Sék i viv i batay... ou pa!
Akoz iyér lé mor demin pa sir vwar soley levé.
Mi di amwin souvan na pwin méiyér laksiyon kan ou vé shanz lé soz.
Akoz réfléshi, mazinn dan out koko, kozé i fé pa tro avans lo bato.
Alor wi i fo péiy ek son personn.
Alor wi ou perd plis ou giynn.
Alor wi domoun va kozé, ral lo kont, kritiké.
Mé an fin komt kosa pli importan?
Ét an akor ek out ou mém an pansé é an aksiyon ou lo rogar domoun.
Rest asiz kom spéktatér é kritik sat i fé... sof koman mé li ésaiy...?
Kan lo bézman i pét i toush aou solman ou va san aou konserné? Tro tar...
Ou pans ou lé touzour pli for pou fé fass...
Aksidan la vi, maladi ek tout sat i pé arivé zamé nou lé préparé...
Aaah, ou pans sansa out larzan, out relasiyon va sov aou.
Mé kombiyn kamarad kamaron kan bato i koul i kour kashiét.
Out konfor out vi lé pa in garanti éternél.
Domin si out marmay i domann aou kosa ou la fé pou galiz in somin pou li... kosa ou di... ou té koné té sa arivé mé ou la rest asiz out kaz, ou la pa donn la min, ou la donn la boush dann radio, ou té moukat, tir défo, fo fé komsi, komsa... poz la lang out kamarad la ésaiy fé...?
Ou di travay néna Laréniyon... kombiyn travay ou la trouv pou domoun?
Ou di domoun na mové manir mé ou mém out voizin ou di pa bonzour... tansiyon li vol aou kosa? Va ékorsh ou boush, bas out pwanié...?
Ou di La Réniyon out péï, ou reprézant solman ou respekt ni son lang, ni son listwar, ou fé makot ek li sak fwa ou sort dann somin.
Akoz dié Mersi zordi ou néna in ti plas travay, in ti kaz ou gard lé zot ek in lér vantar komsi lo rwa té out kouzin.
La shans ti poul pa la shans ti kanar... tansiyon in zour baton i shanz lo bout.
Néna Bonpé lé for pou kozé mé kan i fo pass dann laksiyon napi personn.
Lo mo pou lo mo la dan limit... ariv in lér i péz pi gran shoz.
Néna Bonpé i di li fé mé an mod soumarin.
Ek tousa soumarin-là nora pi la plas pou pwason talér... Foutor!
Néna sirtou in tralé makro, vandér kours san zamé kouri.
Touzour in bon léxkiz, lo rwa mentér.
Promié bat la min, promié bat si léstoma pou dernié fézér.
Rant dann ron, lév lo pwin, viyn mouiy ton linz la mark ashté trwa fwa san fré.
Kan nouvo magazin i rouv kour barré ashté apré dimansh kour la kaz monmon manz gratuit'.
Kontini roul dan gro loto ou giynn pa péyé, kri lésans tro shér.
Kontini aval tout an goulapia sosiété konsomasiyon.
Kontini rév Laréniyon lontan, son solidarité alor sa i dépan riyn out manir fé.
Kontini bat la lang si lé zot san remét aou an koz ek out konsékans.
Kontini vant lo viv ansanm alor ou anfons aou dann viv zist à koté inn é lot.
Kok i shant i kass out somey.
Malbar i zoué tanbour i kas out zorey...
Zarab i apél la priyér i déranz aou.
Shemin krwa si la rout i blok out zoli loto krédi.
Dann wi napwin batay, aval tout shanzman ou s'ra sové.
Kontini gard lo dwa ek out bout né, la vi lé bél.
Kontini gard out zombriy Ziska lo vant va finir par pété.
Lo shiyn i abwaiy i mord pa.
Sék i viv i batay... ou pa!
Inscription à :
Articles (Atom)














