vendredi 20 décembre 2019

20 désanm!

Mi mazinn Anchaing ek Héva, Zélindor, Mafate, Cimendèf, Albius, Furcy, Eli.... lo list lé long' mém si sirman mi koné pa tout. Mi mazinne mon arièr Granmèr,  mon Granpère lo kaf té vé pa té di li té noir. Tout manir mi mazinn.
Mi domann amwin si nou té retrouv anou fas inn é lot kosa nou noré pou di ? Kèl lang ni sar kozé? Sirman na koz la lang lo kèr é sirman na koz nout ti péï.
Kosa zordi mi pé fé pou rakont é rann komt zot mémwar?
Koman  nou fé pou rapel zot la vers zot san, kom in tralé,  pou donn in visaz nout  péï?
Koman nou fé pou mèt lo mo si zot soufrans périod zesklav?
Mé koman ni fé pou fé konèt kosa zot la fé, koman fé pou fé respekt patrimwan zot la léss pou nou? Koman ni fé pou fé respekt lo droit Domoun, Fanm ek Zonm?
Koman ni fé pou fé viv lo mo liberté dann nout vi tou lé zour?
Koman ni fé pou tout domoun i respekt inn é lot ?
Koman ni fé pou nou viv ansanm dan nout péï mé osi pou fé grandi nout manir viv dan tout péï nou travers ek nout lidentité Réniyoné?
Nout listwar, nout lidentité lé né dann soufrans ek déshirman.Mé nou la rassanm ali zordi si lo nom nout péï: LaRéniyon.
Zordi pou 20 désanm ni rapèl nou mèm ti zenfan zeslav nou mèm i fé LaRéniyon.
Zordi pou 20 désanm ni mazinn périod zesklav mé tou lé zour nou dwa mazinn  é fé viv ali dan lo zié la vi inn é lot. 
Aou mon fra, aou mon sèr nou lé parey. Anou zanfan kaf !
Kaf aou, kaf amoin mèm !
Kaf blanc, kaf rouz, kaf blé, Kaf noir : kaf  mèm.
Kaf salon, kaf la soi, kaf la joi : kaf mèm
Kaf séga, kaf maloya : kaf mèm.
Kaf batayèr, kaf moringuèr : kaf mèm.
Kaf bato, kaf laviyon : kaf mèm.
Kaf ièr, kaf zordi, kaf domin : kaf mèm .
Kaf isi, kaf laba, kaf partou : kaf mèm.
Kaf anshèné, kaf explwaté, kaf libéré : kaf mèm.
Kaf fété, lo fé kaf : kaf mèm.
Ti Kaf, gran, kaf for : kaf mèm.
Kaf 20 désanm, kaf tout lané : kaf mèm.
Kaf aou, kaf amoin, kaf anou mèm : Kaf La Réuniyon nou mèm.
Dann liberté, Dann liberté....rod libèr aou mèm de ou mèm dabor.
Mét derièr ou tout atashman i péz aou.
Kan mi koz émansipasiyon pou La Réniyon viyn pa maiy forséman indépandans.


Néna sat i di sort pép réiyoné dominasiyon kolonialis, dominadiyon in Républik kolonialis.
Liberté pou libér kozman... détak la lang.
Liberté pou libér out pansé, nout manir kréol vwar zafér.
Liberté pou libér out manir fé an Réiyoné.
Liberté LaRéniyon pou kré la rishess, kréasiyon valér.
Sort dann tout  rapor dominasiyon pou aprann ékout lot ek komprann.
Liberté pou komprann kisa mi lé, ousa mi sort ousa nou vé alé.
Liberté pou shakinn i pran son responsabilité pou lavnir La Réniyon.
Kosa nou vé?
Liberté pou kass la shénn su lo bann rapor fors su bann problèm important nout péï.
Liberté pou trét bann problèm ek tout sat lé konserné..
Liberté pou vwar kosa nou lé kapab fé ansanm.
Liberté pou démavouz konsians .
Liberté pou libér anou pép pou libér péï La Réniyon.
Alo kan  gran matin   soley va lév à la mer...
Mon kanét va fix lao kap piton si la montagn...
Mon lespri vavangér  i sava lwin...
Antravé...
Déporté...
Explwaté...
Martirisé...
Frapé...
Abusé...
Dérasiné...
Krazé...
Kisa mi lé ?
Amwin out zansét zesklav?
Amwin zanfan Laréniyon?
Amwin zanfan La Creuse?
Amwin Bimidom?
Amwin lo CNARM?
Amwin kisa mi lé?
Amwin out  ariyér gran pér?
Amwin out gromér.
Amwin out tonton, matant ?
Amwin out sér, out fra?
Amwin aou?
Amwin out bra mon kouraz!
Amwin out katsou!
Aou i koné lo kod?
Aou i métriz lo system?
Aou stylo i mark si karné?
Aou komplisité malfondé?
Aou i kontrol tout.
Amwin kan mi kass la shénn?
Amwin kan mi anbark pi?
Amwin kan mi plér pi?
Amwin kan mi shanz lo kod?
Amwin kan mi fé pét lo sistém?
Amwin kan mon tét i doviyn mon fors?
Anou kan mon fra nout tout i désid?
Anou kan lé lib pou vré? Anou kan lé lib pou vré?
Anou kan nou doviyn pou vré liberté !

dimanche 1 septembre 2019

Bolié

Sin Benwa Bolié ousa soley i lév à la mer.
Deriyér lo mir kasé i rest pi gran soz.
Mé Souvnir touzour là mém.
Mémwar Gramoun i rakont son vi lontan.
Kour lizinn  Bolié listwar oublié la mét sou déblé.
Mémwar listwar kann Laréniyon.
Mémwar in vil, in kartié la nouri in pé kan dot zordi i vwa in terin pou fé spekilasiyon pou larzan.
Komandér pran out lékip pou okip sakinn son méné.
Kanal dolo i sort lao labondans pou fé tourn la rou.
La rou i tourn pou la limiér travayér gran matin.
Baké dolo pou soiynn béf dann park pou ral sharét.
Fimié pou fé langré dann kann.
Kan i ariv fin sominn boug kom fanm viyn trap son monay.
Larzan karné té sat komandér la kalkil valér travay shakinn.
Gramoun dan son souvnir i rapel koman la kour lété.
In koin pou zanimo, in koin pou kamiyon, in koin pou biro, la kaz lo shéf pa lwin.
Dann koin son mémwar tout soz néna son plass.
Lo tan la pasé, pié lastik touzour la mém.
Ali mém gardiyn la mémwar la kour Bolié.
Syklonn i pass li bouz pa inn tiork.
Sat la rod pou koup ali... maladi bondié la okip Ali.
Marmay pran la kour,zoué, balans si son liann sa lé azot sa.
Pa zordi pa domin na soubat pou sov sat i rest.
Napwin shato isi, néna lo mir ousa Gramoun la donn son kouraz pou fé Laréniyon.
Etablisman kolonial pa biyn mor li la zis sanz lo nom ek la form.
Dobouté mon pép pou domin Bolié pa zis in kartié défisk ek sosiété konsomasiyon.
Dobout pou rann lonér an maloya kan soley va lév à la mer.

dimanche 25 août 2019

Kréol partou toultan!

La di "koz si li mé pa ek li".
Zet ali atér li va arbouzoné an semi lo mo.
Kraz Ali li va rézonn dann maloya nout marmay.
Mi batay pa pou li, mi batay ek li.
Kozé in monmon i fé mal out zorey.
Ou rod pou baré...
Si ou vé alé, alé aou...
Laviyon i déport mon fra... I dékol an zél papang  sak instan.
Mon zombriy lé koupé Bolié ousa soley i lév à la mer...
La vot la finn boubouté, la finn shapé.
La di pou konét ousa ou sava i fo koné ousa ou  sort.
La di pou konét in moun agard sat li fé pa solman sat li di.
Mon Lang pa  jist zizit pou fé zoli, pou fé dans ti boyo touris.
Mon Lang kozé, mon Lang ékri, Mon Lang pou lir.
Mon Lang Napoin Lo Zo léss ali bat pou viv an kréol partou toultan.
Kréol kontant pa solman di ou lé fiér out Lang.
Aménn Ali partou ek ou.
Dé trwa i fé lo kok ral sa an Fransé...
Kan nou koz lé dé si sé pa souvan plis ankor koméla !
Kréol partou toultan... in manir kozé, in manir viv, in manir pansé... plis ankor...
Kréol lé pa  dann kér... Kréol sé lo kér!  LaRéniyon partou toultan.

dimanche 7 juillet 2019

Sat i mét anou isi ba !

Finn ariv in lér pou arét koz dann tant!
Napi la pér, napi la ont.
Aret pli la tét, lév in kou.
Soubat ansanm pou avans ansanm.
Mon nasiyon Laréniyon i dobout pou mém  prozé.
Dékolonisaziyon pokor fini.
Finn tan fini lo travay.
Mon bann anon poussé, anon levé.
Anon pans é fé par nou mém.
Lo systém la amprizonn anou.
Lo systém  i kondann anou ziskakan Ramass lé miét pandan dot i fé pét zot pans su nout mizér, nout prékarité.
Lo systém i fé krwar in ot shemin lé pa posib.
Lo systém i sém la pér.
Anon fors le sistém fé kom nou vé pou viv mié.
Ansanm nou lé pli for sat bana i vé fé krawr anou.
Mon pép koz, fé, sat ou vé.
Nou pé pa ét dan in léta pir sat lo systém la ral anou.
Si nou koz ansanm pou fé ansanm nou lé pa extrémis.
Nou lé in pép dobout, konsian.
In pép dobout, konsian i dwa fé par li mém sat lo sistém i refuz anou.
Si mi di néna riyn zorey toultan post responsabilité i trét amwin rasis.
Lé mém dovan, lé mém deriyér pou ramé.
Bato la shanz la form, mé lo bit sé lo mém.
Explwatasiyon lo zonm par lo zonm pou pran maximum larzan.
Politik la tér brûlé pou monstr konsomasiyon.
Liberté, égalité, réniyoné pa in slogan i dwa ét in réalité.
Inzistis sosial in violans na tro duré.
Tro lontan la mashinn i ékraz anou pou pran rishess nout péï.
Pandan moun Gayar Laréniyon oblizé anbarké pou péï déor.
La plass i libér pou kamarad kolon.
Ou Angant pa mwin zénéral... non ou angant pa mwin.
Ou angant pa mwin politikér.
Mon pép, Mon péï i angant amwin.
Mon pép, Mon péï anon fé par nou mém.
Mon pép, Mon péï anon kass la shénn.
Mon pép, Mon péï nou lé kapab.

dimanche 16 juin 2019

Somin paradi....

Mon kor an soso.
Mon kér an morso.
Mon Lespri  i plann an zwazo.
Mon larm pérlé an goût dolo.
Mi poz lo mo si lo mo.
La vi dan son tourman
La ral amwin dann kouran.
Tanto mi koul, mi flot...
Mi bwar mon bouiyon.
Mi arkokiy amwin kom lo kér galé.
Mi vé pa lash priz.
Pourtan fo léss koulé.
Sa pa féiy sonz sa.
Lamour mém son rozé i pran dési.
Balansé, Balansé mi sekouiy mon lespri.
Dézakordé ek mwin mém mi perd lér.
Mi fé do, mi bat mon dernié bout.
Ariv sat néna pou arivè.
Na pu riyn pou perd.
Mi zoué pa, mi viv kart sur tab.
Si mi fini o tapi ma arlevé.
Pli ba atér mi fé mon trou.
Domin in ot zour ma arbourzoné.
Si la pli à bondié i fann in lamour dou.
Apré la pli, bo tan i éklér mon zour.
Né pou viv ziska la fin.
Lamour va nouri mon kor.
An kor ek ankor.
Zisko bout mi vé krwar.
Zisko bout mon somin.
Mi krwa.... krwa bwa krwa fér.
Si mi man na pou mwin lanfér.
Somin paradi pou mon kér an soso...
Somin paradi  pou mon kor an morso.
Somin paradi  pou mon lespri plann an zwazo.

dimanche 2 juin 2019

Léko mon kér.

Demann pa mwin kosa la arivé.
Ou mém ou koné.
Mon zié, mon figir i koz pou mwin.
Tanto mi rir, tanto mi plér.
La vi i ravinn mon kor.
Kozé mwin lé pa tro for.
Mi gard tout anndan.
Donn amwin out Gayar
Va swagn amwin aswar.
Domin in ot zour pou viv.
Alon profit zordi pou mintenan.
Out rir va fann mon  traka.
Out lamour an béko
Va fé rézonn léko mon kér.
Sat i donn lo bon témpo.
In pa dovan, in pa si koté.
Ni avans ansanm.
Gard pa mwin tro.
Sinon mon larm va monté.
Li va koul an larm lémosiyon.
Shant pou karéss mon kér.
Ma réponn an larmoni.
Out vwa mon shemin,
Sat la mank amwin.
Kom kaskavel dann Kayanm.
Ti grin par ti grin puzzle nout vi.
I soukouy lespri an maloya pléré.
Mé lamour an domiél
I démay Lo mo dan fon mon gorz.
Inn pou inn nou lé dé.
Kom dé mwano nou vol ansanm.

dimanche 26 mai 2019

Fransé antierman Réniyoné!

Mon Lang an sobatkoz la démaiyé.
Lo kér la kozé pou sat mi viv dann mon péï.
Isi La Réniyon fransé mé s'ra zamé la Petite France.
Kopié/ kolé i marsh pa.
Nou lé pa fé Si mém modél.
Nou rod ankor galiz shemin pou mét nout modél si la rout.
Isi  i rest zanfan lesklavaz ek langazism...
La France an péï kolonialis la aménn anou isi.
Lontan la maltrét anou pir  zanimo dann kalbanon, dann labitasiyon, si térin lizinn gro blan,zordi dann la boutik franshizé.
Lontan zot la gaskoiynn anou pou ét Fransé, zordi Européin.
Mé zamé nou lé ali vréman, nou vé pu non plu.
Va ariv lér pou trouv in ot manir pou gouvernans.
Apél Ali désantralisasiyon kom ou vé.
Riyn résilta i kont, lo mo rest lo mo.
Lo san pou ou zamé nou  la arét versé pou serv out larmé.
Mon bra, mon lintelizans ou vé zist pou serv aou Dopi touzour.
Nou néna in listwar komin mé nou viv ali pa parey.
Tro domandé domann aou respekt anou pou sat nou lé.
É non pou sat où vé nou lé.
Out modél ek nout modél pa touzour an lakor ni total dézakor.
Mon Lang kozé mon zarm pou ménn la lit.
Mon Lang kozé mon sél zarm ou la zamé giyn mét dann laviyon kom zanfan bimidom, zanfan La Creuse.
Pourtan ou ésaiy ankor amar Ali.
Pran mon Lang mét dan mon posh pou koz ek ou.
Mon Lang kozé i ash pa i koup pa domoun.
Mé ou ek out stylo, ou kontini marsh si nou.
Ou amar, ou mét dan plakar, ou fé lo vid.
Ou ash, ou transh touzour pou out favér.
Si mi oz sort dann ran, ou rapél à lord.
Mwin napi laz fé mon  kominiyon solanel sou out titél.
Mon mavousanz pou mon péï mi viv ansanm zisko bout.
Mi lé pa de pasaz an misiyon pou grinp léshel iéarshik.
Kan ou s'ra finn anbarké pou monmon patri ou rod in ot fonksiyon plis péiyé nou s'ra ankor là.
Nou viv pou nout péï ek nout pép.
Ek tout sat i vé donn la min pou fé grandi Ali.
Si ou fé zis fé larzan si mon tét.
Si ou vé in Bretagne sou soley, in Paris les bains ou Bordeau dan lé o.
Laviyon tou lé zour i dékol zilo bonpé destinasiyon.
Alé vwar aiyér si i léss aou fé.
La France san son bann danséz koloni i s'ra ankor La France dan nouvo mond la pou réinvant ali?
Ou mém ou koné ou fé pa nou kado kom ou prétan souvan, tro souvan.
Sé mém pa lo zist pri pou ou kozé an kapor anparmi péï i foudré bord aou.
Out vwa la rézonans akoz anou i fé exis aou dan tout loséan.
Lafrik an ravaz manipulasiyon politik pou ou kontini ekplwaté kom o tan béni....
Mi domann pa ou lomonn, ni out pitié, zist out respé.
Ou néna sirman plis à perd nou mém...
Nou néna zamé riyn, nou la pwin riyn ou gard tout pou ou.
Nou néna zis nou dignité, nout Lang, in pép, in péï i vé viv kom li vé.... San modél impozé!

dimanche 19 mai 2019

Léss koulé...

I trap béf par la ké...Domoun par la Lang.
Mé Agard pa solman sat li di mé sat li fé.
Néna sat i fé péshé kom di bondié
An pansé, par laksiyon ek par oubli.
Kom grin kafé dan mon bonér mi deviyn rouz.
Dan mon malér mon kér la koulér nwar.
Si largamass mon vi mi fé sek mon larm.
Mi fé amwin in rézon riyn lé grav.
Lésansiyél lé aiyér, nartrouv ou pa plis dovan.
Mi port zis sat mwin lé kapab porté.
Zordi mi koné plis iyér mé mwin domin.
Si silans pli gran bann mépri...
Mon silans va reponn la vot an léko...
Ma mét in galé si mon kér pou évit traka péz amwin.
Mwin napi laz fashé ek ti dwa.
Ni le tan fé sanblan, zoué lo kashiét.
La vi tro kourt mi léss koulé.
Kan ou va mazinné s'ra tro tar.
Kom touzour léss alé sat i dwa alé.
Shemin néna tout direksiyon pou alé.
Nora touzour in  krwazman mém si la rout kaskassé.
Mi fors ni la min ni le déstin.
Mi léss la  vi trass son siyon.
I kour pa deriyér domoun i vé pa ét ratrapé.

dimanche 12 mai 2019

Apré minui !

Klik...klak lo brui la port i ferm deriyér ou.
Pangar! Rant marsh dovan deriyér apré minui.
Dan in linstan lo son silans i résonn for.
Tik ! Tak! Tik! Tak!  Lo tan la pass vit aswar mé aster li ral aou lo trin.
Talér-là somey té rod pou péz aou, aster li fui aou.
Lo film i pass dan out koko ek lo mém fin.
Ou lé la tousél ek out mazinasiyon i travay dir.
Akoz sourir difisil pou désinn  bor mon lév in trash papay.
Akoz mon pansé i less pa dodo mon koko.
Noré gou ral in karang San  konét la fin... zis in kou.
Noré gou  brat kont Ou lamour i fann out démon.
Lamour sat i bril pou alim in fanal lavi.
Sat i kalkil pi domin zis tout suit pou tou suit.
Va ariv in vié ler va Trap aou mé domin lo kor krazé soley lé la.
Pi kapab dormi fo levé la vi i atann pa.
Sot atér kom i giynn, in kou sou lo, in kafé...
La mashinn i ardémar in ot zour pou in ot pas pou ékri.
Lo tan i défil vit gran matin...
Lo tan bat in zié lo tan la kour vit.
Klik...klak...Lo brui la port i ferm dériyér ou...
Pangar oubli pa riyn deriyér ou... koné pa kansa ou artourn...
Dann in linstan lo brui la vil i résonn for.
Tik tak, tik tak! Lo tan i pass vit, i ral aou dann son trin-trin.

dimanche 5 mai 2019

Mi iyém aou !


Trwa ti mo kom in batman kér.
Pourtan son ritm lé pa évidan pou suiv.
Trwa ti mo pou désertin fasil pou di.
Mé pa fasil asim Ali, port son pwa.
Trwa ti mo i shap ant ou ek mwin.
Nora zamé asé fwa pou mwin répét ali ankor ek an kor.
Trwa ti mo kan i disparét, ou rod ali zour ek nuit.
Kan lo kér i sava maron ou pérd lo tempo.
Lo  tan i défil kan ou kour kashiét.
Trwa ti mo i mét domiél dan out vi.
I désinn in sourir la perd somin.
Trwa ti mo i donn la fors kan ou krwa ét o bout out vi.
Navé in fwa in bonn fwa nora zamé asé.
Misié lo kér la rouv son fonnkér pou partaz lamour.
Misié, madam la sosiété asiz ma rakont azot mon fonnkér.
Zistwar mentér pa mwin lotér mi léss lo kér kozé.
Dann zétwal i fil mi larg trwa ti mo.
Kom in priyér pou ou ek mwin.
Mi fé mon vé ek madam la linn.
Pran mon trwa ti mo aménn ali lao pou touzour.
Kan mi s'ra pa là ou va mazinn amwin.
Fé kom ou vé out kér va shant mon trwa mo pou vré.
Sat ma la di aou in swar ousa mon boush la koz pou mon kér.
Trwa ti mo ou va devinn ali dann in somey soley.
Trwa ti mo va mont aou direksiyon mon kér.
Si soley i lév à la mer, lamour i dor zamé isi.
Pa la pénn rakont aou zistwar, ou koné kisa mi lé.
Mi kashiét pa, mi dévid mo kér.
Mi larg son zamé asé ém aou.
Ou pe boush out zié mé ou poura pa anpesh mon kér bat toultan.
Ou  sa ou va alé ou va antann Ali.
Mon kér i koné ou koné mon trwa ti mo.
Mi iyém aou.

dimanche 28 avril 2019

Entrakt

Li té là asiz an parmi domoun pourtan kom son labitid son léspri vavangér té finn ariv lwin.
Tourné viré domoun té poz ali kestiyon si li té pa normal akoz li té kompran pa sinéma inn dé.  Akoz démoun i krwa zot blijé zoué la piont sinon sa fé lo kaf salon sou son né. Kom si navé pwin manir pou ét an parmi domoun fé lintérésan. Agard lot li la sort son linz lafrik .... son payaka....aprésa li rout langaz pou koz riynk fransé ek son marmay pandan son boug zorey i koz su maloya kom si té li la fé dopi talér. Exkiz son pardon mé sé pa pou fé la lang mé li trouv pa son plas pourtan son nimero té ékri si son tiké lentré. Lo linz  i fé aou pli kréol in ot. Ou pans vréman akoz ou la ni gard in zarlor nout péï su podiom i fé aou pli kréol in ot. Ou agard bann zartis là kom bondiyé pourtan kan ou marsh dann shemin ou vwa pa zarlor li la pran dann lo kréol ou apél ordinér i krwaz out shemin partou. Lo memwar, domoun lé selektif sé kom sa mém domoun gabié na lo tan desot baro lavi avan zot i kompran son valér. La arét in koi aswar la di lantrak la fini. Akoz i fo mi lév pou léss misié madam pasé... li la explik amwin li ém kréol... son mizik.. son manzé..
Son manir viv... i fé 30 an li abit Sin Gil léo mé li pa kapab tir in mo kréol... mé li kompran... lé vré i shanz tout foutor...

dimanche 7 avril 2019

Konbiyn fwa?

Si la vi sé in kado, souvan dé fwa kotidiyn lé malizé.
Pwin kuiyér an larzan dan la boush.
Travay ta ganiyé, zamé mié servi par ou mém.
Zamé riyn servi si in plato doré.
Dobi lo débi ziska la fin s'ra lo mém film.
Pourtan ou vé poz aou arét lité, zis aprésié.
Kom Sysiphe ti pous  ton galé pou mont lao si la montann.
Shanz lorizon, agard la vi ek in ot fénét.
Lo pwa si out zépol in fago bwa i domann pou brilé pourtan.
Kom in boukanaz pou shass mové zéspri i  gét aou toultan.
Mém kan limér lé à la fét néna in parfin étranz.
Nora touzour in lariyér gou akr.
Inposib pa maziné somin ou la pass dédan pou gout sa.
Ou koné riyn i dur, riyn lé éternél, riyn lé Kdo pou ou.
Alor léspas in linstan ou vé aprési linstan prézan.
Étinn réfleksiyon dan out koko i travay san zamé arété.
Lanvér lo dékor si pé i koné.
Lo zié i vwa, out kér i resan.
Kan dot i juj san savwar.
Konbiyn fwa ou la plér an kashiét?
Konbiyn fwa  ou té san aou tousél mém an parmi domoun?
Konbiyn fwa out boush té ri mé dan ou dedan ou té vé pléré?
Konbiyn fwa ou la rod dézord pou pa antann out silans?
Konbiyn fwa ou la béss la tét pou fui out regar dan la glass?
Konbiyn fwa ou la fé détourn latensiyon domoun pou fé sanblan la vi lé bél?
Konbiyn fwa ou la réponn in kestiyon serié ek in blag?
Konbiyn fwa ou té ou san vréman ét ou?
  

dimanche 31 mars 2019

In mo....

In mo rest in mo.
Tanto ek in gou domiél.
Tanto kom in zarét li kal dan la gorj kom pou étrang aou.
Tanto li fé mal.
Tanto li bless.
Tanto li mét do sik.
Tanto li révey.
Tanto li lé kom in zé.
In mo rest in mo.
Tanto li géri.
Tanto li fé réfléshi.
Tanto li énerv.
Tanto li ariv tro tar.
Tanto li éshap aou.
Tanto li mank aou.
Tanto li shanj lo sans.
Tanto li fé plér aou.
Tanto li fé rir aou.
Tanto li kraz aou ek son pwa.
In mo rest in mo.
Tanto li shant.
Tanto li kri.
Tanto li ékri.
Tanto li vol.
Tanto li fé plané.
Tanto li fé révé.
In mo rest in mo.
Dann wi napwin batay.
Mé non i rest touzour non.
In mo rest in mo.
In mo plis in mo plis in mo  kab fé plis in lét.
In mo rest in mo pou détak la lang.
In mo rest in mo pou amar lo kér.
In mo rest in mo pou libér léspri.
In mo rest in mo pou la vi.
In mo rest in mo mém apré ma mor.


dimanche 24 mars 2019

Kozman an valval!

Mi di awin dé fwa na pwin méiyér zour zordi.
Akoz iyér lé mor demin pa sir vwar soley levé.
Mi di amwin souvan na pwin méiyér laksiyon kan ou vé shanz lé soz.
Akoz réfléshi, mazinn dan out koko, kozé i fé pa  tro avans lo bato.
Alor wi i fo péiy ek son personn.
Alor wi ou perd plis ou giynn.
Alor wi domoun va kozé, ral lo kont, kritiké.
Mé an fin komt kosa pli importan?
Ét an akor ek out ou mém an pansé é an aksiyon ou lo rogar domoun.
Rest asiz kom spéktatér é kritik sat i fé... sof koman mé  li ésaiy...?
Kan lo bézman i pét i toush aou solman ou va san aou konserné? Tro tar...
Ou pans ou lé touzour pli for pou fé fass...
Aksidan la vi, maladi ek tout sat i pé arivé zamé nou lé préparé...
Aaah, ou pans sansa out larzan, out relasiyon va sov aou.
Mé kombiyn kamarad kamaron kan bato i koul i kour kashiét.
Out konfor out vi lé pa in garanti éternél.
Domin si out marmay i domann aou kosa ou la fé pou galiz in somin pou li... kosa ou di... ou té koné té sa arivé mé ou la rest asiz out kaz, ou la pa donn la min, ou la donn la boush dann radio, ou té moukat, tir défo, fo fé komsi, komsa... poz la lang   out kamarad la ésaiy fé...?
Ou di travay néna Laréniyon... kombiyn travay ou la trouv pou  domoun?
Ou di  domoun na mové manir mé ou mém out voizin ou   di pa bonzour... tansiyon li vol aou kosa? Va ékorsh ou boush, bas out pwanié...?
Ou di La Réniyon out péï, ou reprézant solman ou respekt ni son lang, ni son listwar,  ou fé makot ek li sak fwa ou sort dann somin.
Akoz dié Mersi zordi ou néna in ti plas travay, in ti kaz ou gard lé zot ek in lér vantar komsi lo rwa té out kouzin.
La shans ti poul pa la shans ti kanar... tansiyon in zour baton i shanz lo bout.
Néna Bonpé lé for pou kozé mé kan i fo pass dann laksiyon napi personn.
Lo mo pou lo mo la dan limit... ariv in lér i péz pi gran shoz.
Néna Bonpé i di li fé mé an mod soumarin.
Ek tousa soumarin-là nora pi la plas pou pwason talér... Foutor!
Néna sirtou in tralé makro, vandér kours san zamé kouri.
Touzour in bon léxkiz, lo rwa mentér.
Promié bat la min, promié bat si léstoma pou dernié fézér.
Rant dann ron, lév lo pwin, viyn mouiy ton linz la mark ashté trwa fwa san fré.
Kan nouvo magazin i rouv kour barré ashté apré dimansh kour la kaz monmon manz gratuit'.
Kontini roul dan gro loto ou giynn pa péyé, kri lésans tro shér.
Kontini aval tout an goulapia sosiété konsomasiyon.
Kontini rév Laréniyon lontan, son solidarité alor sa i dépan riyn out manir fé.
Kontini bat la lang si lé zot san remét aou an koz ek out konsékans.
Kontini vant lo viv ansanm alor ou anfons aou dann viv zist à koté inn é lot.
Kok i shant i kass out somey.
Malbar i zoué tanbour i kas out zorey...
Zarab i apél la priyér i déranz aou.
Shemin krwa si la rout i blok out zoli loto krédi.
Dann wi napwin batay, aval tout shanzman ou s'ra sové.
Kontini gard lo dwa ek out  bout né, la vi lé bél.
Kontini gard out zombriy Ziska lo vant va finir  par pété.
Lo shiyn i abwaiy i mord pa.
Sék i viv i batay... ou pa!

dimanche 17 mars 2019

Plant pou viv lib!

Gramoun la di:"Plant zordi ta rékolt domin."
Par léo par lé ba, planté tomat.
Tomat pou kari dévlopman.
Tomat pou rougay la vi.
Tomat pou konfitur mon  pin.
Tomat la bil i donn lo gou.
Tomat aou, tomat amwin, nou tout ansanm tomat pou  viv, pou manz nout lotonomi alimantér.
Ramass pa mantér sat ni fé pou tomat ni pé fé ali pou tout nout manzé.
Zordi ma la beswin zardin mon péï.
Lo bra mon péï pou ral la piosh.
La min pou ranpli nout zasiét.
Domin na  sém dori pou nout ti gazon.
Ma la  pa bezwin péstisid an garnitur.
Ma la beswin fé manz La Réniyon.
Nou komt pa pou la po tomat,
Si bor pilon nout dévlopman.
Donn la min pou galiz shemin.
Plant par nou mém pou viv par nou mém.
Na zis beswin dolo pou aroz la tér.
Na zis beswin nout tér.
Na pa beswin out santo pou tiyé anou  ti fé.
Alon mét la min pou kréz siyon dévlopman nout manzaiy.
Manzé i pouss si bato va rest ousa i lé.
Bann profitér va artourn ek zot laviyon.
In pép lib i donn pa kou pié son zasiét manzé.
Dalon agrikiltér planté pou nou, na prépar nout vann.
Planté pou alimant ton pép.
Libér la tér, libér mon bouzaron, libér mon péï.

dimanche 10 mars 2019

Lonbraz Fonnkér!

Néna mil rézon pou souri mé aswar mon lespri vavangér lé pri dann in kol lémosiyon.
Mon kér i sér mé mi koné pa pou kosa.
Petét mi koné mé lo mo i poz pa dési.
Noré kom in lanvi ét lot koté ousa lo pwa mon kér i doviyn pli lézé.
Ousa lavi lé bél ousa lo tan i éxis pi.
Kom in lanvi pléré i mont mé i vé pa sorti.
Mon kabay pou détourn lo zié, pou oubli amwin.
I donn pou vwar sat lo kér i vé pa di.
La limiér i fé lonbraz su mon fonnkér.
Zétwal i briy gardiyn mon mazinasiyon dan milié la nuit.
Kan lo rév i doviyn koshmar la linn pou konséyé i akout amwin.
Aswar mi vé dormi pou espér domin in ot zour.
Shass niaz dann fon mon kér pou fé klér sourir su mon lév.
Antouré dalon ma vers mon Gayar mém si mon lespri mavouz i travay mon koko.
Shant, dans , blag aswar i poz tout atér.
Néna sat i fé armont souvnir.
Néna sat i fé prozé pou domin tanto in ot zour.
Tanto serié,  tanto pou fé ri la boush kozman i vol dan ta.
Mi tourn, mi vir kom papiyon pa kapab rest an plas.
La vi i atann pa, la mor non pli.
Donn amwin la fors viv.
Donn amwin la fors émé.
Inm amwin pou giyn la vi an fors.

dimanche 3 mars 2019

Mi lé sek mi lé!

Mi lé sek mi lé pourtan pa fasil tou lo bann zour asim kisa mi lé.
Ant mon bann démon, la vi koman i tourn amwin  kari sou d' ri...
Na fwa mi voudré presk ét in ot moun komsa biyn zafér s'ré pli simpl pou porté.
Ferm mon zié, oubli mon konsians, ékout pa mon kér... viv pou viv... oubli tout konsékans mon  zakt.
Noré gou anvoy tout baladé, ansort azot.. ariv sat néna pou arivé... shakinn son shakinn...
Si tout zaksiyon i antrénn in  réaksiyon... tout bon koté son lanvér...
Mé na pwin mwin san nou.
Désertin responsabilité lour pou porté... i fé pli lo do, i péz si mon moral mé malgré tousala fo kontini avansé.
Agard pa mwin ek out zié mé plito ek out kér pou komprann kisa mi lé si i intéress aou.
Demann pa mwin rouv baro mon kér si sé jist pou konét é tourn out talon dériyér.
Krazé, pillé, déshiré mon vi an zékli konféti lé fané in pé partou sou lo van lo tan i pass.
Manzé pou lo kér kar i na pwin lo tan kui li la finn gaté avan mém ou goût ali.
Syklonn sou mon koko i fé shavir amwin dann in kaskad lémosiyon tro for.
Mi ral mon kor pou siport dézord mon vi.
Mon kér kaskasé kashiét sou in zoli kabay.
Mon dan an trans papay napwin lo gou souri.
Mon gran kor malad i tranm sou lo pwa lo mo.
Mi marsh tousél anparmi mon band pou trouv la fors avansé.
Zistwar mon kér i ramass pa mentér.
Zistwar fonnkér amwin mém lotér.

dimanche 24 février 2019

Ti fanal An kor.

Ti fanal alim amwin ankor.
Amont amwin somin mon vi.
Léss ton limièr éklér mon rév.
Ti fanal i balans an kadans...
Sou lo soufl porté par lo van.
Mon kor kom  in fanal i sekouiy
An frison sou in flash dan fénwar.
Mi vwa ou san ou vwa mwin.
Mon limajinasiyon nwar su blan,
I sém lo mo ankor é an kor.
Mon 7 po in pist pou zétwal.
Li briy sou in shalér sou tropik.
Oubli sat ou vwa.
Léss lespri vagabon plané.
Mi tourn, mi vir, mi kourb...
Mi alim, mi étinn out fanal.
Mi bril ankor sou dofé projektér.
Kan anfin ou dovinn amwin.
In ti fanal lémosiyon i briy dan out kanét.
Li réshof plis li glass si papiyé.
Ti fanal an kor, ankor é ankor.
Briy, bril, zour kom nuit.
Ti fanal an fanal in nésans.
Pou ou in vi sof, sov in vi!
Wi, wi, wi,ti fanal an mwin.

Teks ékri pou expozisiyon Lumi-Naissance de Sophie.A So Good.

lundi 11 février 2019

Lamour Kokin!

Out zié aswar la poz promié si mwin.
Kom pou fé komprann amwin aswar i shap pa lo may.
Ou pran mon min dann lavot.
Ou sér out kor kont la miénn.
Out lév i poz si la miénn,Ti béko an béko.
Mon min i farfouiy out shévé...
Mon Lang Napoin Lo Zo i tourn an tango sanm  ou.
Out réspirasiyon mon réspirasiyon.
Out zanm i tranm, out zorey mi mord fé lév frison.
Mi ral si out shevé pou mié manz out kou kou bizou.
Mon min an komisiyon i désinn in karess touzour pli dou, sou in lanvi pli for.
Mon dan sou mon lév  i mord out gongon zépol.
Mon zong i anfons dan out ansh pou mié kol kolé.
Bouton apré bouton, dégraf tout pou mié aprésié.
Léss lo kor Kozé, léss la lang bat.
Mi tiynbo séré for out kuiss i anval amwin.
Mon Lang i rod pou tété, mordiyé mé pa tro for.
Humm lo gou lé bon... langé... langé...  
Zisko bout tanto vitmam tanto an dousér.
Ou vé pa léss aou alé tro vit, alor pou arpran lo dési out tour ou  mord, out lang i roul si mon po.
Out min i shersh in shemin pou trouv mon bout.
Deviré, shaviré,soukouiyé mi léss amwin fé.
Kafrinn alon pa tro vit.
Frotté dousman ti dousman.
Shaviré ousa na la plas...
Léss amwin dig dig aou an kor ek mon lang.
Léss mon dwa zoué vati vien an out kor.
Onomatopé nout lalfabé pou lamour i fé kri nout kor.
Trap, brat,tapanounang amwin zézér.
Léss  mon rin fé dans la vot an s...low
Sinonsa an maloya krazé, pilé ziska tar.
Nout kor an luil, i rédi, i dréss an kor pou ankor.
Arét pa tout suit kontinié mét lo kor  an joi.
Dousman Lo kor i koul an gou domiél.
Lo tan lamour i fann, presiyon i ardesann.
Ant dé  piouk piouk... ant dé karess.
Lo kor i anlass pou in dernié tourné viré si koté.
Out tét si mon zépol, out min si mon kér.
Mon kor la ém out kor.
Kozman Lo kér  i donn la lang pou in dernié ti mo.
Mi iyém aou.

    

dimanche 10 février 2019

La vré vi...

La vré vi sé tanto bann rir, tanto bann larm,
La vré vi sé tanto lespwar, tanto lo dout.
La vré vi sé tanto lamour, dalonaz,lindiférans, la kolér, la énn.
La vré vi sé tanto aou, amwin, anou, azot.
La vré vi sé tanto san ou, san nou, san zot,san mwin.
La vré vi sé tanto la vi, in zour la mor.
La vré vi sé  riyn lé ékri davans.
La vré vi sé in batay... tanto ou giynn, tanto ou perd.
La vré vi sé sat ou viv pa sat ou majinn.
La vré vi sé tanto fidélité tanto traïzon.
La vré vi sé sat i rest kan tou va mal.
La vré vi sé sat i viyn kan tou va biyn.
La vré vi tanto ou tomb, tanto ou relév.
La vré vi sé tanto la santé, tanto la maladi.
La vré vi sé tanto lo plin, tanto lo vid.
La vré vi sé tanto in tro plin, tanto in gran vid.
La vré vi sé tanto lo brui, tanto silans.
La vré vi sé tanto in avan, in pandan, in apré.
La vré vi sé tanto ou désid tanto ou subi.
La vré vi sé aou tou sél i koné i viv.
La vré vi sé sat ou viv pa sat ou majinn.
La vré vi sé sat ou viv pa sat lé zot i majinn pou ou.

dimanche 3 février 2019

Ma la rod aou !

Ma la rod aou dann in niaz ou té lo tan.
Ma la rod aou dann in vol ou té liberté.
Ma la rod aou dann in flér ou té in parfin.
Ma la rod aou dann in riviér ou té in dousér.
Ma la rod aou dan in montagn ou té in bat karé.
Ma la rod aou dan in siél ou té in lorizon.
Ma la rod aou dan in pié bwa ou té in fors.
Ma la rod aou dann in rosh ou té in dur.
Ma la rod aou dann in van ou té in fé fré.
Ma la rod aou dann in soley ou té in shalér.
Ma la rod aou dann in goût la pli ou té in rozé.
Ma la rod aou dann in larkansiél ou té in koulér.
Ma la rod aou dann in linn ou té in lumeur.
Ma la rod aou dann in vag ou té in voiyaz.
Ma la rod aou dann in lemprint ou té in tras.
Ma la rod aou dan mon travay ou té mon kouraz.
Ma la rod aou dan mon boush ou té mon lang.
Ma la rod aou dan mon pié ou té in kours kont la mont.
Ma la rod aou dan in nuit ou té in rév.
Ma la rod aou dann in zour ou té in touzour.
Ma la rod aou dann in karess ou té frison.
Ma la rod aou dann in rogar ou té in limiér.
Ma la rod aou dann in somanké ou té lespwar.
Ma la rod aou dann in larm ou té malizé.
Ma la rod aou dann in rir ou té mon dalon.
Ma la rod aou dan mon tét ou té in souvnir.
Ma la rod aou dan in brui ou té in silans.
Ma la rod aou dan in iér ou té finn pasé.
Ma la rod aou dan in koméla ou té prézan.
Ma la rod aou dan in domin ou té pa sur.
Ma la rod aou dan mon kér ou té lamour.
Ma la rod aou dann in kri ou té la vi.
Ma la rod aou dan mwin ou té tousala.