samedi 31 décembre 2016

2017!


2017 rézon pou viv.
2017 rézon pou rir.
2017 rézon pou pléré.
2017 rézon pou espéré.
2017 rézon pou émé.
2017 rézon énervé.
2017 rézon pou aji.
2017 rézon pou krié.
2017 rézon pou revandiké.
2017 rézon pou èt.
2017 rézon travay.
2017 rézon pou édé.
2017 rézon pou soufér.
2017 rézon pou soubat.
2017 rézon pou fété.
2017 rézon pou zoué.
2017 rézon pou kashièt.
2017 rézon pou kouri.
2017 rézon pou dansé.
2017 rézon pou géri.
2017 rézon pou viv lan 2017.
2017 rézon pou souèt azot in bon lané 2017.

dimanche 25 décembre 2016

Pari Tijan!

Tijan lé in marmay nou koné, li lé tèt dir, fité mé sat nou koné pa sé li lé né lozour Noël. An plis li la énèt in manir in pé spésial, li la sort tousèl lo vant son momon. Li la sorti, li la nétoy ali, li la mèt in kouvert su son momon, in zoriyé sou son tèt pou el reposé é li té parti..Li sot atèr lo li ek son dé ti pat kourt kaniki i vienn énèt é li la parti viv son vi.
Tijan la pran la rout', aprè dé troi zour marshé, li arèt dovan in pano ousa Té ékri: "Amoin Grandiab mi pran zamé la kolèr, zamé mon zamal i mont" 
Li pouss lo gran baro é li rant si labitasiyon Gandiab. Li di bonzour Grandiab aprésa li propoz li okup lo bann ter ek lo bann zanimo.
Grandyab i pèt à rir! Li mazin lo ti bout domoun i vé fé travay pou li. Aprè li sot si Tizan, i donn Tijan in kounishman, i kalot telman lo marmay poigné Grandiab i lans ek doulèr. Tizan li, i fé kom koshon dann marmit poi, li kri pa, doulèr kom féy sonz on diré i pran pa si li. Li siss son pouss kom si navé poin rien la arivé.
Grandyab,  i désid donn ali in kinzènn travay akoz li na lèr kosto.
- Mersi misié Grandiab,  i di Tijan, mi vé bien travay pou ou ek out kondisiyon san konèt mé solman mi vé nou fé in pari: si mi gingn fé pran aou lakolèr, ou donn amoin tout out fortun, out madam avek parsk i di el lé zoli. Parkont, si mi perd dan kinz zour ou manz amoin.
- Lé bon, i di Grandiab. Komans par nétoiy mon kour néna rienk pikan, fatak ek shiendan partou.Di boug gabié i gingn pa fé sa in gran zourné. Si fin zourné ou la pa fini ou gingn pa rien pou manzé.
Kan ti brinn lo soir i rant, Grandyab  i vien bat in karé dann zardin é li voi Tijan la arash tout son bann plantasiyon, bred, maniok, piman, zonion, safran, jinzanm é li la laiss rienk mové zerb. Li fé tansiyon pa nervé pou pa perd la kart.
- Domin, ou va soingn zanimo é i fo mèt prop park sheval, volay ek bèf.Tousala- là in zourné pou fé , sinonsa, rien pou manzé.Tijan i tué tout lo bann zanimo é kan ti brinn lo soir  i rant, Grandiab i vien voir lo travay. Tout son bann zanimo la finn alé péï vant anlèr, la trip dann fé é kolé coupé. Grandiab lé bien oblizé souri pou pa perd la kart, mé dan blan , kèr noir . In zanimo li napi, tout mor....
Pou fini ek sat va ruinn ali, Grandiab i domann son momon Grandiabless pran lavoi Bondié, mont anlèr pié boi é ordonn Tijan artourn lakaz son momon vitman. Kan Tijan i pass sou pié boi, li arkoné lo voi Grandiabless é li tié lo fanm in kou fizi. Lo vié fanm i pèt ater kom in mang mir.
- Ou la kinn mon momon, i kri  Grandiab  la pou souplingn doulèr dann kèr.
- Non i réponn Tijan, sé bondié moin la tié.
Grandyab i aval son raj é li kontini fé samblan pa pran lakolèr é li propoz Tizan anmènn son Madam salon bal. Ti Jan  i met in linz pou dansé, son kabay, son soulié verni. Li dans, li fé lo tégor, li fé zié dou Madam Grandiab i arèr pa fé son dantèl, rir, fé lo ti fémèl pintad.
Minuit, pou fé, kom Cendrillon,  li di li la perd son soulié, li arèt lo soiré, maléré pou son kavalièr, li kit lo sal ver. Su shomin pou artourné, in bèl krab, on diré néna lo mèm voi son momon i menas é ordonn ali rant lakaz son famiy. Li kri kom in shien i irl lo mor, li kour ansandan kilot dan lamin é li di Grandyab, zamé li navé gingn kap kap kom dovan bèl krab-là té parl kom in sigider.
- Kosa! Ou lavé pa pèr amoin é la ou la pér in krab la taiy, i kri  Grandiab, la kolèr i kimm dan son boush. Hin, dé kalot pou ou!
- Mon la gingn mon pari, ou la pran lakolèr, out fortinn lé pou moin, mé gard out fanm pou ou parsk  mi vé pa, el lé kouyon, kouyon.
Dopi-sà, Grandiab la perd tout son larzan, li trainn dan somin ousa lé pa bon kroiz ali akoz son zamal lé ankor for. Li tir son raz si son madam é si bann moun li kroiz  su son shomin.
Tijan la vann tout é li la artourn viv ek son momon. Momon aou mêm la fé amoin pli gran kado posib: lavi. Tout fortinn ma la gagné sé pou astèr.
Momon Tizan la réponn ali: mon zanfan aou mèm mon pli gran zarlor, aou mèm mon rishess, aou mèm mon tout. Ek tout lor si la tèr ou gign arpa fé mon bonèr si ou lé pa la.
Moral: lo zistoir: in momon , in sèl ker, son sèl pli gran zarlor son zanfan.
Pou in zanfan, lo meiyèr kado in momon i donn son zanfan sé lavi é tout inn vi i sifi  pa in marmay pou pay kado-là.
Alor sak zour bondié i fé, pran soin lavi zot momon la donn azot é arèt zamé fé bri zarlor dan kèr pou rann  zot momon éré!
Pari si lamour ali mèm pli gran fortinn lokèr.

Zistoir là ma la ékri ali à partir in kont Haiti ma la trouvé isi: LE PARI DE TI JEAN http://www.conte-moi.net/contes/pari-ti-jean ! 
Ma la mèt mon grin sèl pou partaz ali ek zot pou lo plézir mon boush ek zot zorey!

vendredi 23 décembre 2016

Renonsman ou viv?

Renonsman: Akoz ? Pou ki?  Pou fé koi? Pou alé ou?
Perfeksiyon: in koshmar dégizé an rèv.
Perfeksiyon: tout bon koté son lanvèr.
La pèr desevoir, la pèr pa èt à la otèr.
Bon zenfan moun, bon fra, bon dalon, bon mari, bon travayèr, bon laman, bon sitoiyèn.
Bon, bon, bon, touzour èt bon?
Respekt lo bann règl?
Touzour bon umèr transh papay.
Touzour disponibl pou lé zot.
Touzour paré prèt in zorey.
Touzour mazine lé zot avan ou mèm....
Touzour, touzour é ankor plis.
Pourtan.... pourtan.... kom in lanvi...di arèt...
Pourtan... pourtan... kom in lanvi.... krié....
Pourtan... pourtan... kom in lanvi... shaviré...
Pourtan... pourtan... kom in lanvi... disparèt...
Pourtan... pourtan... kom in kanvi ....kraké...
Pourtan, pourtan ... kom in lanvi.... pléré....
Kom in lanvi viv san servèl i réfléshi...
Kom in lanvi viv san la pèr regar lé zot...
Kom in lanvi èt frazil, fé lerèr...
KOM IN LANVI VIV POU MOIN!



Lo tan...

Lo tan i pass i tinn pa in doulèr:
Lo tan i ramplas in lémosion par in ot.
Lo tan i éfas pa sikatris:
Lo tan i laiss souvnir remont naj an surfas.
Lo tan ou pran pou réfléshi i donn à pansé in ot manir.
Lo tan perdu ièr i amènn pa tout domoun ver domin.
Lo tan  ou pran lé zamé doné.
Lo tan ou donn i fo ou pran ali kek par.
Lo tan, lo bon ou mové tan i dur pa.
Lo tan pri napoin pri.
Lo tan passé i pèz su out présan
La tan in futur ek son kondisiyon.
Lo tan i pass touzour par shemin in vérité.
Lo tan plis ou kour dérièr plis li sar  dovan.
Lo tan napi sézon ni rézon.
Lo tan ou pran pa soin i guéri pa.
Lo tan, lo tan, lo tan.... mé ziska tan!

5 SANS'!


Néna lamin i donn
Néna lamin i resoi.
Néna lamin i arèt.
Néna lamin i karess.
Néna lamin i sèr.
Néna lo doi i aim.
Néna lo doi i montr'.
Néna lo doi i jur.
Néna lo doi i mari.
Néna lo doi i fash.
Néna lo pié i marsh.
Néna lo pié i kour.
Néna zorey i ékout.
Néna zorey i antan.
Néna lo né i san.
Néna lo né i man.
Néna la lang i tourn.
Néna lo zié i voi.
Néna lo zié i avèg.
Néna la lang i bat.
Néna la lang i koz.


dimanche 11 décembre 2016

Espoir pou kroir...

Ou la rantr san prévnir.
In briz la fé lèv frison derièr out passaz si moin.
Ma la rest là san comprann par koman ou la ariv terlà.
Ou la poz aou, san dir gran shoz.
Out zié la kroiz la miènn.
Ma la essay fé komsi mi té voi pa ou.
Petèt ou noré alé kom ou la arivé.
Mi té sufisaman pri dann mon lokupasiyon.
Ma la pa demann aou pou ni terlà.
Mé lavé in nafèr la shanzé.
Ou té koz pa, ou té gard pa moin.
Mé out présans té perturb amoin.
Kosa ou la ni fé là?
Ma lavé pa bezoin ou terlà.
Pourtan out prézans té kestionn amoin.
Té pous amoin komprann sat té pou arivé, ou té sar arivé.
Dérièr out silans navé telman kestion si moin, si ou, si nou riskab.
Out présans la dézarm amoin.
Moin lété pu moin.
Ièr ou lété pa là mi té bien.
Zordi ou lé là mi konai pi si ièr té bien, si mi san pa moin ankor plis bien.
Domin si ou lé pu là koman mi sar èt san ou.Kom si i sar mank in keksoz!
Kom si té mank in grin sel sinonsa in grin piman, in grin zépis  pou donn lo gou kom mi vé mon kari.
Kari lavi i kui su fé, laiss pa li brilé.Ezit pas mèt zépis, tourn lo kari pou pa i kol o fon. Gout ali, partaz ali si néna pou inn néna pou dé ou plis ankor.
Alé aou! Ou voi pa ou déranz...Mé alé pa tro loin pangar ou va mank amoin ...
Sirman....






dimanche 4 décembre 2016

Napoin kado gratuit'!

Dan milié in nuit shalèr i anpèsh amoin trouv somey.
Ousa tourné? Ousa viré? Mon lespri i sar vavangué.
Kom pou remont le tan shomin par ousa moin la pasé.
Kom kan mi aval mon saliv néna touzour in gou amèr pou rapel amoin ousa mi sort: kalbas amèr i suiv la rasinn.
Kan dé troi i apèl sar déterminism sosio, dotr reprodiksiyon kan dot i apel sa assensèr sosial.
Lé vré ma la pa volé sat mi néna mé dé foi mi demann amoin kosa i fé ek sa aster...
Galé apré galé té fo galiz somin kom pou désot laravinn.... zordi ankor...
Tanto bèss la tèt , tanto rampé pou avansé mé zamé renonsé, zamé pass droi.
Dérièr in rir zordi kombien foi moin la plèr an kashièt pou pa larg lo fil...zordi akor...
Lo fil in vi tissé kom in tapi mandian: zordi i vo lor?
Mersi momon ou la tienbo ti fanal limièr-là pou diriz amoin dann gro tan syklonn nout vi.
Zordi laiss amoin fé parey pou ou mèm si lo fardo dé foi lé tro lour pou porté.
Kan ou pass in vi batay pou èt, défoi mi s'ré kontan arèt soubat é profit anfin.
Kas in poz san mazinn domin i atann dérièr la port.
Napoin kado gratuit', napoin rien i ariv par azar.

dimanche 27 novembre 2016

Natur!


La pli i tonm napoin doulèr.
La pli i pers i fé son trou.
Zéklèr i pèt i éklèr.
Nuaz i kouv  i réshof pa.
Solei i briy i éklat dann sièl.
Lo van i souf' napoin traka.
Syklonn i tourbiyonn for i fé déga.
Vag la mèr i déroul son fors.
La rivièr i koul i désann.
Kaskad i gliss an o falèz ziska tèr.
Volkan i pét i koul ziska lamèr.
La natur té la avan tout'.
Shass ali, li arvien pli for!

dimanche 20 novembre 2016

Bonbon ou gato?

Bonbon larourout i ral pa sharet
Bonbon  miel i adousi la vi.
Bonbon kravat i zoué pa zenn zen karnèr.
Bonbon miyé i koné pa kisa mi lé.
Bonbon koko napoin  mémoir..
Bonbon gra i fé pa grosi. 
Bonbon piman i alum dofé. 
Bonbon zariko i mont an lèr lalinn. 
Bonbon fondan in plézir koulér arkansièl. 
Bonbon kol o dan mariaz dosik ek badamié. 
Bonbon banane la pa rienk pou lanterman. 
Bonbon maniok i fé  tap tap dann poilon. 
Gato patat' i donn la pèsh.
Gato manioc i suiv son rasinn. 
Gato maï i tienbo lo kor an soso. 
Gato kambar i tras la route pou alé.
Gato sonz i ral aou dann rév... 
Gato komflor i fé  dans' séga manzel Agnes. 
Gato paté kréol i anons nouvel an. 
Bonbon sinonsa gato azot  mèm lo gou nout ti péï métisé. 

dimanche 13 novembre 2016

Wati Watia!


Néna tro wati watia dan mon tèt.
Néna tro bam kalou bam dan mon ker.
Panié si mon tèt  lé tro  lour.
Kikoté por mi pé akosté pou dépoz ali.
Dram si kanot là, pepleman mon dram.
Dram si kanot la té  mon dram ramènn amoin à bon por.
Mon  mal la gorz  i soign pa!
Vers  domièl ek sitron tan ou ve.
Lo gou lo fiel amèr i rest là.
Alé aou ousa ou ve si la tèr,
Boug atér i koné ousa lisort
Zamé li va san ali kom in boug anlèr.

Anter ali ousa ti ti  vé li fé  pa lo vèr.

dimanche 6 novembre 2016

Mizik

Assiz dan mon koin mi demann pa rien personn.
Lo van i soufl pou karess lo bann bransh kom pou fann shalèr lo bann zamouré i fini pi shofé  dopi talér.
Kozman domoun in brui fon pou mon mazinn nasiyon.
Par ankor derièr, ant dé not mizik, dé shopinn la bièr i kongn.
In lodér boushon i maiy ek sel in cigaret taba roulé la kalité.
Néna de troi i koz for kom pou fé voir  zot i exist.
Dé troi  rir i shof an dalon  otour in tabl.
Dovan lantré néna in boug i diskit ek portié pou li pass san sekouss.
An parmi zabitiyé nena sat i vien promié foi  ter là.
Sinonsa néna sat  i konai  pa tro ousa  li la poz son pié pou fé  antannin son, son dé vié zorey.
Mi assiz mi laiss mon doi koul de ti mo kom pou laiss in trass sinon sa grav pou touzour  in santiman,  in lémosiyon in samedi soir an mizik.
Pa anvi bouzé,  pa anvi  kozé.
Zist inn dé regar éshanzé vite  fé  bien fé ou mal fé po in  Bon Soir.
Lèr inn dé not mizik i soukouiy mon kèr kom in kayanm!
Lér i ral amoin dann in lambians an mizik!

dimanche 30 octobre 2016

52 Seminn kréol!


Amoin lo roi K
Amoin Fièr mi ri.
Amoin Daniel X.
Amoin Anne Mari artourné.
Amoin Bigambe kwz.
Amoin Zozime 77.
Amoin Malbar tangol.
Amoin ékritir exprésiyon kréol.
Amoin kréol in zour!
Amoin kréol ièr, zordi, domin.
Amoin kréol toultan.
Amoin kréol isi.
Amoin kréol laba.
Amoin kréol partou.
Amoin fanm, amoin boug kréol.
Amoin kiltir kréol.
Amoin patrimoinn kréol.
Amoin istoir kréol.
Amoin lang kréol.
Amoin kréol, anou tout kréol.
Amoin 52 seminn kréol.
Amoin kréol partou toultan.
Amoin kréol mon lang napoin lozo.
Amoin kréol limité par rien: ni lespas ni lo tan ni personn!
Amoin kréol!

dimanche 23 octobre 2016

Santié




Dalon santié lavi lé pa in lign droit'.

Tanto li mont, tanto li desann,tanto li tourn an dézéré dann virage.
Si santié là dé foi ou va trouv in plas bordaz pou repozé sinonsa manz in ti gazon.
Si santié la dé foi ou va poz out ki atèr la gèl ouvèr kom pou mandi keksoz.
Pangar, tansiyon dalon ousa ou mèt ou pié si sentié là.
Tansiyon ou gliss, ou  tonm, ou fé mal aou ou in ot moun.
Avans touzour mé alé pa nimport où, nimporte koman.
Tansiyon dan ou lélan ou shavir dann fon in rampar.
Pangar, rouv bien out kanèt lo zié pou pa bless aou.
Si santié i gliss akrosh aou ek in dé bransh solid i siport out poi.
Si santié lé rèd, apuiy si baton konsey tonton pou pa kal anba.
Si santié lé an pant, avans pa tro vit in krosh pat lé fasil.
Si santié lé kabossé, esay pa gingn tro kou congn. 
Ti pa, ti pa avans si santié lavi.
Avans touzour, arkil pa mé zèt in kou zié si koté ek dérièr. 
Lo poi si out do sra moin lour si out kèr lé klèr.

dimanche 9 octobre 2016

Santiman

Demann pa moin di ek ou kosa mi resan.
Demann pa moin rakont aou sat i fé mal amoin.
Mi gingn pa kozé mon lang lé lour i pèz.
La pa aprann amoin koz su sak néna an moin.
Mi koné pa si néna lo mo zis pou bann tourman là.
Petèt in zour va shapé dann in kozman...
Petèt in zour ma gingn ékri ali.
Petèt in zour ou va voir dann fon mon zié sat néna antéré dann fon mon kèr.
Petèt i sort arpa ditou li va antèr amoin.
Santiman lé bizar li lé la, li fé viv a(n) ou.
Li grandi, li shanz, li sava li arvien
Mé ou gingn pa fé sort ali kan ou vé ou kan i fo.
Si na poin touzour lo mo pou santiman.
Na poin touzour in sèl manir mont' ali.

dimanche 2 octobre 2016

Kom...



Kom in moino i tourn dann sièl pou anons mové tan.
In lémosiyon i mont an moin pou fé koul mon larm.
Kom in kayanm i soukouiy pou fé dans' mon péï.
Mon bann démon la pou farfouiy farfar mon lespri.
Kom kalou la pou kraz zépiss dann pilon.
Shagrin la pou pèz amoin dan mon vi.
Kom lo van la pou balans in drapo dann sièl.
Tourman la pou shavir amoin tout koté.
Kom in kristal i briy si galé volkan.
In sourir va zoué véli pou moin in nuit'. 
Kom in lodèr kafé griyé i lèv sé pa kelkoté.
Lamour san ma atann va bord mon kèr.

dimanche 25 septembre 2016

AOU BONOM? AOU KI?


Aou ki?
In kalot, in klak out kozé malfondé pou diskité.
Aou mèm lo shèf?
Kontrdi pa ou, sirtou kan ou na tor.
Aou mèm i vé kontrol tout.
Out fanm an fas dé ou i doi zis di oui.
Tansiyon sat el i di ou fé ou nora touzour in nafèr pou di dsu.
Parano ou kroi i koz si ou lo santr linivèr.
Ou la pèr el i rouv son zié, el i foulkan.
Ou la pèr el réusi san ou son vi.
Ou la pèr in ot bonom i poz lo zié si el.
Ou voi el kom out bonn pou fé tout.
Okup out marmay, nétoiy out kaz sinonsa dor sou out vant: sa mèm son tout pou ou.
Kan out zamal i mont el mèm out pass doulèr.
Kan out boiyo lé droit el mèm out lamour pou fé pardonn out maloki.
Aou pa in bonom, ni lo zonm! Mé aou ki? In bonom?...

dimanche 18 septembre 2016

Larézon

In zour mon dé bra la fé in rèv mé la rézon la arèt amoin avan.
Dérièr in regar, in kas kolé: in kas tèt.
La boush i koz mé lo kouraz té mank.
In latirans fisik dérièr in shok élektrik dann kèr.
La boush i koz mé i fo lo kèr i suiv.
Dan la dans' i dans'?
Sot lo pa? Pran lo risk perd tout?
Pran lo risk fé in lérèr?
Pran lo risk sèm larm?
Pran lo risk rant an mod soufrans?
Larézon lé pa touzour in bonkonséyèr.
Mé lamour défoi i fé pay ali tro shèr.
Pou in shapit' ouvèr kombien i fo fermé?
Pou rod in mod bonèr kombien larm i fo fé koulé?
Si shak zour i pass i sufi son pènn.
Shak zour i rest i amènn kan bonèr?

dimanche 11 septembre 2016

In zour... lamour



In zour...
Lamour i kapay aou...
In zour..
Lamour i brat' aou...
In zour...
Lamour i fé vol aou...
In zour...
Lamour i rèv aou...
In zour...
Lamour i fé rir aou...
In zour...
Lamour i fé viv aou...

Mé dan in sèl zour...

Li larg aou...
Li fé tonm aou an vol plané...
Li kraz aou...
Li mèt aou pli ba atèr...
Li sava kom li la arivé...

Lamour pran amoin mé larg  pa moin an rout' parsk mi èm pa gingn kou kongn. 
Kou kongn lamour i fé mal é mi lé frazil é sirtou mi èm pa pléré.

dimanche 4 septembre 2016

Krié, pléré, lé fini à zamé!


Sirman lo moman venu zot tout s'ra là ou o moin ek la pensée kom i di.
An parmi nora sirman zinvité surpriz, inatandu mé san konèt akoz li  nora voulu èt là.
Dann larm, lémosiyon nora dé tro rir va shapé ant dé shaplé.
Dérièr in lodèr flèr, dérièr in lodèr bouzi la éteinn dan in rafal in lodèr café va révey inn dé.
Néna sat i laiss la plas  sat i ariv, néna i gingn arpa donn son plas.
Li lé kolé dann in kol zak shagrin tro for pou li.
Pléré pou pléré, perdi pou perdi nou retrouv arpi domin mé sirman lao.
Bra kroizé, kanèt fermé, lo pié tourné ver somin ou lé paré pou alé.
Akoz? Koman? Lokèr i rod pou pété.
Plis lo tan va pasé, moin ou va rekonét amoin.
Lo tan i pass i éfas pa shagrin i rann ali moin lour pou porté.
Dann in dernié shènn, in dernié létrint', in dernié piouk à zamé.
I ferm définitivman laport out dernié li, in dernié brui i pers, i viss détress dann kèr.
Somin ver out nouvel vi lé san fin.
Suiv aou dann out boit dann lalé légliz i kraz mon kèr touzour plis.
Dann in shanté, dann in kozman lo prét, lavoi i sort pi na zis larm pou koulé.
Baro rouvèr, larou i gliss, larm i koul, flèr i suiv, ou avans pou in dernié foi.
Dernié laré, ou gliss ant dé kord dann fon ou dernié kaz.
In bouton flèr, in poiniyé latèr signatir in orevoir dann lémosion in tristess pou touzour.
Krié, pléré, lé fini à zamé!

dimanche 28 août 2016

Su shomin!

Tro kestion pou pa asé répons.
Silans otour ou, i fé résonn batman out kèr
Kom in tik tak, tik tak in bomb i demann pou pété.
Larm i sar koulé, shagrin i sar versé.
Kombien vi sar mèt san desu, desou?
In pa an avan, dé an arièr, troi si koté
Ou mèm i koné ou lé pri dann in kol jak.
Ou lé pri dann filé pésher si in kanot.
Si ou rest là ou lé mor.
I fo ou débat,soubat pou repran lo larz.
Sinonsa ou sar koul apik dann bouzaron tristess.
Rod shemin i mènn aou dousman ti dousamn ver la sorti.
Mé sof koman napoin shomin, ni santié trankil pou sa.
Kou kongn ek rosh néna pou pran.
Zékli boutey pou korsh aou an san.
Su macadam ou sar plush aou kan ou va glisé.
Out talon va brilé atèr kom su la brèz sharbon in karèm mal fé.
Ou sar zamé sur direksion prann:
An montan ,an sanndan, droit, gosh?
Avans, arèt, tourn, fé atansiyon limpass.
Dann lemboutéiyaz lavi, santiman i doub aou par tout koté.
Li sar pli vit ou gingn, pli vit pli trèt.
Li garanti pa ou  amènn aou dann direksiyon ou té vé alé.

dimanche 21 août 2016

IN MATIN...

In matin ou lèv é san konèt poukoi ou demann aou kosa ou la fé dan out vi.
Ou poz aou kestion su lo bann shoi ou la fé.
Si falé rekomansé? Ou referé parey?
Si falé shanzé? Mé koi?
Mé pa tro lo tan kass out koko dann mazinasiyon i fo ou replonz akoz la vi i laiss pa repo.
I fo ou arsava  kombat' parsk la vi la zamé fé aou kado rien.
La foi dann bondiyé, dann lé zot , an ou kombien foi la ramènn aou lo zié devan in mur rampli traka,  larm é inkonpréansiyon.
Ou pe lèv la min ver lo sièl tan ou vé mé kom moin ou koné i fo ou esuiy out larm é ou remet aou travay.
Sourir transh papay partaz ali komsi rien été mèm si dan fon out kèr ou trènn out malizé, out gongon tristess kom Lucifer dann baro simtièr.
Lé pli fasil trouv répons pou out kamarad plito pou ou mèm.
In zour i apèl domin mé ou koné pi si i fo espèr ali ou krain ali.
I sufi redress aou su out dé pat pou parèt pli gran é voir lo bann soz in ot manir, pli an o.
Lo tan i pass mé sat i donn larou i ral pa sharèt!

mardi 19 juillet 2016

Lo tan

In zour an plis, in zour an moin.
Lo zour davan, lo zour dapré.
In tan davans, in tan retar.
Lo tan passé i ratrap pa domin.
Lo tan perdu lé à zamé.
In pass tan sé in plézir gagné.
In tan gagné lé pa perdu pou tout domoun.
Donn son tan dot' moun sé in ot' plézir
Tan ki fo nou pran lo tan.
Tan zan tan mi atann mon tan.
Tan zan tan mi pran lo tan.
Tanto ou gagn tanto ou perd
Mé ou koné touzour apré sat ou la gagné ou perdu.
I fo laiss lo tan au tan!

dimanche 3 juillet 2016

Souvnir vakans!

Lèr la finn arivé pou ranz caiè dann fon larmoir pou profit in pé.
Mi souvien dernié zour lékol lèr fé la fèt dan la klas.
Mi souvien bat karé ek bann dalon si vélo.
Mi souvien parti dann fon la rivèr pou pik in tèt.
Mi souvien sorti el lo bis pou fé tour lil.
Mi souvien ti lékol maron pou travay in pé kan mèm.
Mi souvien zoué balon dann bor la Marinn ziska tar.
Mi souvien navé touzour in travay pou fé lakaz.
Mi souvien lo tan alé rod shevakinn dann bor laravinn.
Mi souvien koman souvan nou té rest san rien fèr.
Mi souvien kan mi té sar pass dé troi zour lakaz in tonton ou sinonsa in matant.
Mi souvien koman nou té kass pa la tèt, nou té rod pa le fiyon..
Mi souvien é zot....?

dimanche 26 juin 2016

IN BOUTON POU LAVI.


Akoz moin napoin  bouton pou lavi?

Akoz nou napoin in bouton vey?
Komsa moin noré défoi étinn mashin dann mon koko.
Akoz nou napoin in bouton poz?
Komsa moin noré parfoi pran plis lotan pou réfléshi.
Akoz nou napoin in bouton zimaz par zimaz?
Komsa moin noré mié vi lo film é aprésié sat navé pou aprésié.
Akoz nou napoin in bouton pou anrejistré.
Komsa moin noré gardé tout film nout vi nou té vé arvoir.
Akoz nou napoin in bouton marsh?
Komsa moin noré avans trankil dan mon vi.
Akoz nou napoin in bouton marsh arièr?
Komsa moin noré shanz inn dé zafèr.
Akoz nou napoin in bouton avans rapid?
Komsa moin noré agard kosa fitir i réserv pou moin.
Akoz on diré nout mashinn domounité lé déréglé?
Akoz on diré mi pass mon tan réfléshi, kalkilé?
Akoz on diré mi trouv pi lo tan rest san fé rien.
Akoz on diré mi gign pi pran lo tan aprésié kom i fo?
Akoz on diré i mank in bout su lo film mon vi?
Akoz on diré zimaz tout otour moin i avans an akséléré?
Akoz on diré mi gingn arpi artourn an arièr?
Akoz on diré domin i fé pèr amoin tro souvan?
Akoz lavi sé pa in film ou gingn prévoi tout zafèr....
Sinon dé foi mi noré éshanz plas ek ou.
Sinon mi noré pran in pé out doulèr pou moin.
Sinon moin noré pa pran lakolèr sanm ou lotkou.
Sinon moin noré di aou tout sat moin lavé pou di aou.
Sinon olié pléré moin noré ri an transh papay sanm ou.
Sinon moin noré di aou rest là mi aim aou.
Akoz moin nora zamé asé inn vi pou fé tout bien kom i fo?
Akoz la vi sé plis in bouton!




dimanche 19 juin 2016

PAPA!

Na in zour na in moun la di ou énèt pa Papa ou devien Papa.
La pa parsk ou la aport out ti kontribisiyon i fé aou in papa pou lavi.
Mazinn lo zour promié kou ou la pran ti baba dan out bra.
Mazinn promié foi la kri aou papa.
Mazinn promié kou ou la parti rode dolé sinonsa in ti linz pou li.
Mazinn kan ou la lèv lanuit pou donn ali son bibron.
Mazinn kan son promié ti pat atèr la mèt inn dovan lot.
Mazinn kan li ri kan li voi aou arivé kom in ti gazé.
Mazinn dan son zié ou voi li lé kontan sèr aou dan son bra.
Mazinn kan gran matin son ti pat i kour si karo pou ni gliss dann li koté ou.
Mazinn son ti min i karess out visaz ek son dé dan déor.
Mazinn promié piouk si out zou.
Mazinn kan  ou la tir shagrin son kèr té gro.
Mazinn promié foi son desin la fé fonn out kèr.
Mazinn son promié ti kozman la fé rir aou.
Mazinn kan out larm la roulé kan ou té agard ali san rézon.
Mazinn son dernié kozman la donn aou pou réfléshi.
Mazinn promié kou la ou la vi out zanfan spektakl lékol.
Mazinn kan ou di non pou fé komprann ali lavi.
Mazinn sak zour ou soubat pou galiz somin pou rann son vi méyèr.
Mazinn out zanfan zordi pou konstrui domin.
Mazinn sak foi ou té là pou li.
Mazinn pa sat ou donn ali mé sat ou fé pou li.
Mazinn pa fé.
Mazinn pa èt in papa dovien papa.

dimanche 12 juin 2016

In lambians football!


In lambians football dimansh aprémidi dann stad...
In lambians dalon i artrouv pou agard zot lékip.
In lambians famiy i vien suport in ot famiy.
In lambians sorti pik nik siportèr déor
In lambians zènn zan karnèr i fé lo kok.
In lambians inn la pou fé son poupèt!
In lambians ti marmay i rèv mont si terin.
In lambians siportèr la pou kass lé kui.
In lambians néna touzour inn pou shof larbit'.
In lambians pistash ek pralinn.
In lambians dodo, boushon ek frit' la buvèt.
In lambians soley i shof si térin.
In lambians néna touzour in zouèr lo san lé sho.
In lambians transpirasiyon zouèr i kri, i kour si terin.
In lambians la kolèr kan larbit i sifl pa in fot'.
In lambians i pèt dofé kan anfin zot lékip i mark.
In lambians siporter i refé lo match pou lantrénèr.
In lambians football dimansh aprémidi!



dimanche 5 juin 2016

La fini...


La fini...
Dann in mo in kozman tout la arèt là.
San  ou atann lo liv la fermé.
Stylo la shap dan out min.
Ou la perd lo fil lo zistoir.
Lo brui out kèr i sonn for.
Lo tan la arété ou sinon sa i pass an akséléré dan out tèt.
Koman la fé pou ariv moman là.
Ou koné pa si fo ou kri, pléré, sot anlèr, bat atèr...
Si tout bon koté néna son lanvèr.
Ben tou komansman néna osi in fin.
Alor kosa i fé: soubat? Laiss alé? Koulé? Ou arlèv la tèt?
Napoin in solisyon ni dix.
Napoin in problèm san solisiyon.
Lavi i tué pa domoun mais domoun i tué in vi.
Plèr si fo pléré.
Kri si ou vé krié.
Réfléshi ziska fé pèt out koko.
Mé Kan...
La fini....
Va ariv in lèr pou esuyi out larm lo zié.
Va ariv in lèr pou ardress la tèt.
Va ariv in lèr pou marsh dobout.
Va ariv in lèr pou ambrass lavi.
Va ariv in lèr pou émé.
Va ariv in lèr pou èm lavi.

 

dimanche 29 mai 2016

Momon


Momon in sél ker pou nou marmay.
Momon aou mèm zarboutan nout vi.
Momon out vi an sakrifiss ou la fé pou nou.
Momon kombien foi ou la pass dovan.
Momon kosa ou la pa fé pou bien diriz anou.
Momon si ou té pa la kosa nou noré fé.
Momon dann out malèr épouz ou la esay fé bonèr out zenfan.
Momon ti zanfan ti pènn gran zenfan gran traka.
Momon voir aou ri in plézir pou moin.
Momon moin nora zamé asé romersi aou.
Momon dan out zié sé nout vi i défil.
Momon aou mèm nout zarlor.
Momon kan ou plèr mon kèr i sèr.
Momon kan out kèr i ral problèm lé pa loin.
Momon ma pa bezoin kozé ou koné.
Momon lé vré nou ambrass pa nou.
Momon lé vré ni koné pa di "mi aim aou".
Momon nou la pa aprann fé kalin mé jest' lamour té pli for.
Momon san ou la vi noré pa été parey.
Momon in zour, momon toultan!

dimanche 15 mai 2016

Kozman lo kor!


Ekarkiy out dé kanèt pou voir.
Déboush out zorey pou antann.
Rouv la boush pou gouté.
Ekarkiy out né pou santi.
Tann la min pou toushé.
Avans out batoir pou marshé.
Dobout pou grandi.
Ekout out bouzaron pou manzé.
Tann la min pou partazé.
Ekart out bra pou séré.
Donn out zépol pou braté.
Rouv out kèr pou fé rant lamour.
Donn out kèr pou aimé. 






dimanche 8 mai 2016

Répons aou mon Dalon!

                          
                                                        Dann in Péï déor
Le 8/05/2016
                               Oté Dalon ! Koman i lé ?

            Ma la désid ekri aou pou koz in kou sérié ek ou. Mi koné i komans fé in ti boutan ma la parti dovan pou rod mon somin. Ma la désot lamèr pou voir kosa lavé dérièr lorizon. Ma la parti laba dan péi la fré. Ma la kit mon famiy, ek tout mon bann dalon, ma la mèm laiss in ti kafrin an plèr Gillot. Mon momon la di va anvoy koli kan nora in ti katsou pou moin mé sirtou dann moi désanm :letshi bra kanot ek la pat' piman kabri bien for pou réshof mon dédan kan la neiz va blanshi mon somin. Zot i koné son gou va tir lamértim bann zidé blaké va trakass mon lespri dan train.
Néna lontan mi té doi ékri aou mé mi té vé pa trakass aou. Rapèl aou kan nou la kozé lo soir avan out dépar . Ma la fé promèt aou gardien nout ti péi. Ma la di aou mi sava dovan mé vey dérièr pou moin. Moin va alé voir si somin laba lé pa tro malizé si i gingn passé pou konstrui amoin in lavnir.
Moin la kado aou trésor LaRéniYon an gardiénaz : son listoir, son manir viv, son gou, son lodér, son péisaz, son mizik……. 
Mésolman zordi mi koné pa si ma gagn ténir mon promés. Ek la boush i gingn di in tralé zafér kan ou lé zèn mé fèr sat ma la di lé pli dir. Mi essaye ténir mon promès mé i dovien sak zour pli difisil artourn si trésor moin lé fé aou gardien.
Lo tan la passé, moin la fé mon vi é ek travay mi fé lé pa sur mi nora parey LaRéniyon pou moin ek mon famiy. Mon manir viv la shanzé mèm si mi oubli pa ousa mon zonbri lé koupé. LaRéniyon, mon famiy, mon pèp i mank amoin mé pou linstan mi gingn pi artourné viv. In zour sirman ma artourné mor mé viv pa tout' suit.
Mi koné néna bonpé domoun dovan la port la Rényon ek in kantité soz zot i vé dépoz dan son vant pou shanz son kèr. Mé inkièt pa ou, ou lé pa tousèl mèm si mi lé loin ek tout kréol déor ni véy su nou ti péï akoz tout kréol zarboutan lam LaRéniyon partou toultan.
An dalonaz pou toultan! 
PS: tienbo for port-là parsk néna dot dalon i artourn!


mardi 3 mai 2016

In an!


Ti baba tann in an i marsh su son zanm i tranm.
Ti baba  i bat la lang pou esay kozé.
Momon la donn in Lang, papa la donn in Péï LaRéniyon.
Momon, papa i tann aou lamin pou aid aou avansé.
Ti baba in an i koné pa la pèr.
Dann son linosans li laiss son limazinasiyon vavangué.
Tanto li sèm lamour.
Tanto li partaz son lespri mavouz.
Tanto li krash son zamal.
Tanto li fann in rir transh papay.
Tanto li fé rir la boush.
Tanto li fé plèr lo zié.
Tanto li fé rouv lo kèr.
Tanto li fé pèt refléksiyon dann koko.
Pars Mon Lang Napoin Lozo laiss ali bat, laiss ali grandi!
In an  napoin asé i fo ni sar ankor pli loin.
Donn la min, ni avans, nou arèt pi.
LaRéniyon, Kréol partou toultan.

dimanche 1 mai 2016

Travay


Travay pou viv, viv pa pou travay.
Travayèr bitasiyon, travayèr luzinn, travayèr laboutik, travayèr  biro: travayèr
Respé pou travayèr ali in zarboutan dann tout sosièté.
Travayèr latèr  pou fé manz anou ali mèm promié.
Travay néna touzour tro pou in moun.
In travay lé zamé fini
Ou va mor travay nora ankor.
In pansé pou sat lé mor dan zot travay.
In pansé pou sat la batay pou lo droi travayèr.
In pansé pou sat i kré travay.
In pansé pou sat travay la rann mavouz.
In pansé pou sat i rod travay.
Travay na'd foi sé in traka.
Travay na'd foi sé osi plézir.
Défilé travayèr dann somin blaké zamé in plézir gratuit'.
Pou travay lé pli souvan in fèt: alon travay!






dimanche 24 avril 2016

Akoz néna in tash si la linn?





Navé inn foi, inn bonn foi, in missié la foi la manz son foi ek in grin sèl.
Kriké ! Kraké !
Navé inn foi in jène boug té viv dann péi soley dobout té apèl Koï. Boug-là té in bisheron, li té pass tout son tan dann laforé pou koup doboi. Tanto li té vann domoun lo boi telkel, tanto li té fé sharbon avek, tanto li té vann sa menuisié pou fé mèb’.
In zour alor li la parti rod doboi pou fann, su bor somin li kroiz in tralé ti sanglié la pou shof soley. Kom li navé son sab dann son min li la pik bana vit fé, bien fé.
Mé ala li antan lo grongnman lomomon té arvien donn banna zot manzé.In fémèl sanglié napoin pli danzéré , pli mové sirtou si ou toush son bann ti.
Pri ek lafolman li mont dan lo pié boi zis koté li. Li kasièt dann fey é li essay zèt in kou zié pou gard lo larlik dann fon. Lo momon sanglié, dèk el i voi son bann ti markassin mor, la pouss in bann kri é aprèsa la kour ver kaskad dolo par dannfon. Là, Koï i voi ael farfouyé é trap bann ti fey su in pié boi su bor laravine. El i arvien koté lo kor, el i mash lo bann fey, mèt lo soso dann zot guèl é kom in mirak bana la arviv.
Aprèla, lo momon sanglié la anmènn banna loin, loin mèm dann milié laforé.
Koï la atann lontan ,lontan mèm avann sort son kashiet.. Epi li désid alé égard pli pré larb mirak. Li désid pran in bransh é anmènn son kaz . Kan li la fine rant son kaz, li mèt lo margot dann i pot pou fé sort lo bann rasinn. Li la vey desu lo margotaz zour kom nuit’, li la donn sa tout kalité lo soin li té koné. Aforstan lo bransh, la poussé é la ni in joli pié’d’ boi.
Sé alor, Koï la komans fé mirak, dévinèr, in pé mazigador, li la sov in gran kantité domoun malad, li té itiliz in soso li té fé ek lo fey, kom li lavé vi fé ek lo sanglié.
Bien sir, Koï té té pran soin son pié boi , li té èm ali. Li té arèt jamé di son fanm fé tansion son pié boi, tansion el té abim ali. À forstan son madam la fini par ni jalouz lo zarb. In gran matin, alor el té sar vid la poubèl, in mové lidé la travers son koko zèt bana kont lo pié boi.
Toutsuit pou tout suit, le pié boi la sort dann la tèr é la komans mont anlèr dann ciel. Koï i ariv dann mèm moman, i koné pa koman fé pou retien ali,Li la gingn zis lo tan fish son ash lété dann son min dann tron é tienbo séré kom li té gingn.
Lo pié boi té kontini monté, monté ankor pli o é touzour ankor pli vit’. Vitamn li la ariv dan la line ek lo pov Koï akroshé d’ssu.
Dopi zour-là Koï lé asiz su la line devan patport son pie d’boi, pou atann in lokazion ardsann si la Tèr
Résultats de recherche d'images pour « image banian »Dann périod plinn line kan ou agard lo sièl ek zétoil, ou va voir limaz in boug assiz zis à koté in pié boi. Lézann la i rakont sé Koï ek son pié banian.

dimanche 6 mars 2016

FANM!

In zour la apèl aou ti bababa, ti bishik...
In zour la apèl aou ti fiy...
In zour la apèl aou Manzel...
In zour la apèl aou Madam...

In zour ou la ni sèr...
In zour ou la ni kouzinn...
In Zour ou la ni matant...
In zour ou la ni marènn...
In zour ou la ni in dalonn...
In zour ou la ni in lamourèz,...

In zour ou va nir petèt momon...
In zour ou va nir petèt gran mèr, mami....

Mé dopi touzour ou konstrui out vi pou nir FANM.

FANM dann lakaz, FANM dann travay aou: FANM!
FANM isi, FANM laba: FANM!

FANM kabalèr, FANM libéré: FANM!
FANM sèl, FANM vèv: FANM!
FANM dobout, FANM respekté: FANM!
FANM ièr, FANM domin, FANM toultan: FANM!
FANM in zour, FANM tou lé zour: FANM!

dimanche 28 février 2016

Si la vi....


Si la vi té agréab kom in pansé i travers dann mon lespri...
Si la vi té kadansé kom lèr in ti mizik...
Si la vi té koul kom in kafé grillé dann in grèg...
Si la vi té gliss si moin kom zanguiy su rosh...
Si la vi té pa borné dann lo tan...
Si la vi té ral amoin an lèr kom in vol payanké...
Si la vi té dou kom in mièl ver...
Si la vi té karess amoin kom in briz lovan...
Si la vi té aim amoin kom mi aim ael..
Si la vi té ri ek moin kom in sourir marmay transh papay...
Si la vi té atan pa domin pou èt gayar...

dimanche 21 février 2016

Dalon!

Dalon ou la kado amoin la klé not ti péï lèr ou la embarké galiz somin out vi lot koté la mèr.
Dalon  ou la di pran soin, laiss pa banna kas tradisiyon nout péï, laiss pa banna mèt LaRéniyon dann bar limeubl kom shokola ou fé ek li in kart postal glasé pou touris vavanguèr, ni fé li in lobjé sou klosh.
Dalon ou la di amoin véy si LaRéniyon kom si nou véy si nout kèr i fo li bat for pou viv.
Dalon ou la di amoin batay pou li, pou fé viv ali, pou fé grandi LaRéniyon.
Dalon lo tan i pass, i dovien sak zour pli difisil sov lessensièl. La klé la port ou la donn amoin lé lour, i rouiy, banna i pouss pou ferm ankor plis port-là. Ma la pa trouv asé la plas pou prépar zot retour pou sat i vé artourné.
Dalon ma la bezoin la min, la fors: pou mèt anlèr nout tradisiyon,  pou fé anvas nou péï dann modernité san perd son lam, konstrui in péï i respekt son lidantité, i gard dérièr mé lo zié tourné ver domin.
Dalon dann mon Cahièr du Viv O Péï Natal néna in takon soz ek in tralé zafer pou di pou fé.
Dalon vien vit ékri out liv Retour O Péï Natal.
Dalon vien, mé vien vit, arvien for...

dimanche 14 février 2016

Lamour

Apèl aèl mon kafrinn.
Apèl aèl mon zézèr.
Apèl aèl mon kèr.
Apèl aèl mon zarlor.
Apèl aèl mon doudou.
Apèl aèl mon shéri.
Apèl aèl mon lamour dou.
Apèl aèl mon ti fanm domiel.
Apèl aèl mon Valentine.
Apèl aèl mon fanal.
Apèl aèl mon tout'.
Apèl aèl mon rezon viv.
Mé sirtou AIM aèl: Mi aim aou!

dimanche 31 janvier 2016

Lo mo la maliss!

BONjOUR!
Dann in bonzour
Nou trouv in….
Koman i lé?
Kosa i di ?
Kosa la fé?
Kosa I rakont?
Dann in bonsoir....
Nou artrouv pli dovan.
Dann in bon nuit’
Nou mazine, nou rèv
In bon jour !

DAVOIR ET
Somanké la domann ek Riskab si Saspé tékoné si davoir té gadianm petèt.
Saspé la réponn Petèt : "Riskab davoir i domann Somanké èt gadianm".
Petèt davoir lé gadianm.Somanké i riskab davoir bonpé domann.
Somanké riskab saspé, petèt davoir, la domann èt.



dimanche 24 janvier 2016

TRAKA!

Dan limièr in nuit in marmay la pou pléré.
Son papa asoir i dispit ek son momon.
Lo rom la ran ali fou.
Son kozé malfondé, son ladilafé
Son kar tipik la ékri dann liv la dilafé.
Li na bo boush son zié,
Son dé zorey i antan tout kalité mo.
Son momon i vé pa plèr dovan li,
Zis fé ferm la boush son bonom
Pou son zenfan gign dormi.
Domin nana lékol!
Boug la napi rézon,
Lalkol la abouti son kèr
Lo vèr la pik son lespoir.
Napi inn tiork i pran si li:
Kozman bon ou mové
Parey dolo si fey sonz.
Aforstan lo kèr marmay la ek son momon la sèré.
La sèk, napi santiman pou boug la.
Napi papa, napi mari.

dimanche 17 janvier 2016

A si ou lété pa ou!!!!


A si ou lété pa ou, boutik-là  noré rouv plis bonèr.
A si ou lété pa ou, mon papa é moin nou noré aimé.
A si ou lété pa ou, mi noré pu konèt in ot frèr.
A si ou lété pa ou, mon ot dalon noré dor son kaz.
A si ou lété pa ou, mon momon noré ri pli souvan.
A si ou lété pa ou, domoun noré été diféran.
A si ou lété pa ou, mi noré plis lo gou aim aou.
A si ou lété pa ou, mi noré rest debout ek ou.
A si ou lété pa ou, ver si ver mi noré vers aou.
A si ou lété pa ou, tout domoun tèt noré aim aou.
A si ou lété pa ou, larm lo san noré pa tan koulé.
A si ou lété pa ou, ou noré pa sharoyé simtièr. 
A si ou lété pa ou, kombien moun noré été sové.
A si ou lété pa ou,  kombien vi ou noré pa brilé.
A si ou lété pa ou, nou noré aprann mèm viv san ou!
A si ou lété pa ou, somin LaRéniyon té mènn ver ou.
A si ou lété pa ou, manzé pou lo kèr i koul éré!


dimanche 10 janvier 2016

Momon, papa lé la!

Pou lo zour in nuit ou la tonm dan son bra,
La vi zènn zen karnèr lé pa dévinèr.
Pou in grènn semé aou la ni momon ali papa.
Ti baba là, fé pa shifon
Mèm si la vi lé malisé.
Lé tro tar pou in shaplé .
Bondié té pa là dan zot péshé.
Sèm lamour li va mont azot la voi.
Zenfan i fé zenfan  i dor pa la kaz momon papa.
Zot la finn gran pou pran responsabilité.
Dérièr in port zot va trouv zot partikulié.
Momon papa i poursuiv pa zot
Mé  i vo ou sava plis dovan.
Nora touzour in boushé manzé pou zot,
Mé avan marmay-là néna bezoin dolé.
Gran matin ou va levé pou travay.
Tar lo soir mon kozman ou va maziné.
Kan va ariv fin lané papa noel va passé.
Tou lé zan douze moi nou va fét' son lané!