dimanche 31 janvier 2016

Lo mo la maliss!

BONjOUR!
Dann in bonzour
Nou trouv in….
Koman i lé?
Kosa i di ?
Kosa la fé?
Kosa I rakont?
Dann in bonsoir....
Nou artrouv pli dovan.
Dann in bon nuit’
Nou mazine, nou rèv
In bon jour !

DAVOIR ET
Somanké la domann ek Riskab si Saspé tékoné si davoir té gadianm petèt.
Saspé la réponn Petèt : "Riskab davoir i domann Somanké èt gadianm".
Petèt davoir lé gadianm.Somanké i riskab davoir bonpé domann.
Somanké riskab saspé, petèt davoir, la domann èt.



dimanche 24 janvier 2016

TRAKA!

Dan limièr in nuit in marmay la pou pléré.
Son papa asoir i dispit ek son momon.
Lo rom la ran ali fou.
Son kozé malfondé, son ladilafé
Son kar tipik la ékri dann liv la dilafé.
Li na bo boush son zié,
Son dé zorey i antan tout kalité mo.
Son momon i vé pa plèr dovan li,
Zis fé ferm la boush son bonom
Pou son zenfan gign dormi.
Domin nana lékol!
Boug la napi rézon,
Lalkol la abouti son kèr
Lo vèr la pik son lespoir.
Napi inn tiork i pran si li:
Kozman bon ou mové
Parey dolo si fey sonz.
Aforstan lo kèr marmay la ek son momon la sèré.
La sèk, napi santiman pou boug la.
Napi papa, napi mari.

dimanche 17 janvier 2016

A si ou lété pa ou!!!!


A si ou lété pa ou, boutik-là  noré rouv plis bonèr.
A si ou lété pa ou, mon papa é moin nou noré aimé.
A si ou lété pa ou, mi noré pu konèt in ot frèr.
A si ou lété pa ou, mon ot dalon noré dor son kaz.
A si ou lété pa ou, mon momon noré ri pli souvan.
A si ou lété pa ou, domoun noré été diféran.
A si ou lété pa ou, mi noré plis lo gou aim aou.
A si ou lété pa ou, mi noré rest debout ek ou.
A si ou lété pa ou, ver si ver mi noré vers aou.
A si ou lété pa ou, tout domoun tèt noré aim aou.
A si ou lété pa ou, larm lo san noré pa tan koulé.
A si ou lété pa ou, ou noré pa sharoyé simtièr. 
A si ou lété pa ou, kombien moun noré été sové.
A si ou lété pa ou,  kombien vi ou noré pa brilé.
A si ou lété pa ou, nou noré aprann mèm viv san ou!
A si ou lété pa ou, somin LaRéniyon té mènn ver ou.
A si ou lété pa ou, manzé pou lo kèr i koul éré!


dimanche 10 janvier 2016

Momon, papa lé la!

Pou lo zour in nuit ou la tonm dan son bra,
La vi zènn zen karnèr lé pa dévinèr.
Pou in grènn semé aou la ni momon ali papa.
Ti baba là, fé pa shifon
Mèm si la vi lé malisé.
Lé tro tar pou in shaplé .
Bondié té pa là dan zot péshé.
Sèm lamour li va mont azot la voi.
Zenfan i fé zenfan  i dor pa la kaz momon papa.
Zot la finn gran pou pran responsabilité.
Dérièr in port zot va trouv zot partikulié.
Momon papa i poursuiv pa zot
Mé  i vo ou sava plis dovan.
Nora touzour in boushé manzé pou zot,
Mé avan marmay-là néna bezoin dolé.
Gran matin ou va levé pou travay.
Tar lo soir mon kozman ou va maziné.
Kan va ariv fin lané papa noel va passé.
Tou lé zan douze moi nou va fét' son lané!


dimanche 3 janvier 2016

2016 Bon lané mon Lang!


Difisil pou moin mazinn nouvo lané là san ou. Tout lokazion ou lé touzour koté moin. Tanto mi asiz si out tab ousa kom in roi ou serv amoin tout kalité manzé mon nasiyon pou fé rir mon bouzaron. Tanto out mèt lambians dan mon fèt. Tanto ou fé sonn lo mo an kadans dann in maloya pilé ek ton kayanm, pikèr, roulèr. Tanto kan mon kor lé mavouzé ou kan mon zamal ver i mont out sém lo mo i dovien mon bra armé. Tanto kan mi vé partaz lamour ou vers lo mo domièl dann mon boush pou fé shant mon kèr. Tanto krazé, pilé, bayoné, fuziyé ou arvien touzour pli for. Jèt aou dann laviyon kom mon fra ou pèt an flèr dann tout péï ou pass pou partaz out gayar.
Bon lané 2016 aou MON LANG (na poin lo zo)  KREOL : santé, bonèr, prospérité!