lundi 31 décembre 2018

Libre à vous de vivre 2019.

L'année 2018 a-t-elle été bonne? L'année 2019 sera-t-elle meilleure? A l'heure d'écrire ces quelques lignes mon esprit erre entre introspection et projection. Aurais-je réussi à être fidèle à mes vœux 2018? Saurai-je corriger le tir pour être meilleur en 2019? Je n'ai assurément pas réussi à tenir tous mes engagements mais, en tout cas, je pense que j'aurais toujours essayé à chaque moment. Sûrement que je n'ai pas réussi à être à la hauteur des attentes des autres et à la hauteur de mes propres attentes encore plus élevées. Sûrement j'aurais encore passé plus de temps à pleurer que rigoler à me tordre le ventre... Sûrement que je me serais lancé dans des défis, des projets, des combats perdus d'avance diront certains mais je l'aurais fait avec conviction et détermination et surtout avec sincérité.
Oui j'avoue ce n'est pas toujours simple de mener la vie qu'on s'imagine, tirailler entre cette soif de liberté et la vie telle qu’elle est au quotidien avec ses contraintes et bien souvent aussi heureusement ses avantages.
A la question en 2018 suis-je heureux? La question restera sans réponse mais au moins j'aurais vécu chaque moment le plus intensément possible pour ne perdre aucune goutte de ce bonheur éphémère et subtile à la fois.
Ni jugement sur autrui, ni plan sur la comète, la vie mérite d'être vécue avec tous ses aléas.
Aussi avant d'entamer cette nouvelle année 2019, que je vous souhaite la meilleure possible et en très bonne santé de préférence, difficile de ne pas se remémorer les bons comme les pires moments, les victoires comme les défaites, les moments d'espoirs et de déceptions...les amitiés nouvelles ou perdues, l'amour et des fois la haine croisés dans un mot, un regard, un geste, une personne...
Bref, retournons-nous vers l'instant présent et ne gardons que le meilleur pour le faire fructifier, semons ces petites graines d'amour pour qu'elles puissent un jour fleurir là où la haine  cultive la partie sombre de chacun de nous.
Ni haine, ni rancoeur ne sauront jamais apporter la lumière que chacun a besoin dans sa vie pour suivre le chemin que tout un chacun a décidé de parcourir.
En 2019, tous, nous nous tromperons, nous tomberons, nous douterons mais nous devrons toujours avancer car il y aura toujours cette petite lumière qui, au plus profond de nous, brillera pour rallumer sans cesse le feu de l'espoir et apporter cette énergie qui fait notre vie.
Je vous souhaite une année libre de problèmes de santé, une année libre de haine et de rancoeur, une année libre de toutes ces chaines invisibles qui nous entravent sans le savoir au quotidien, une année libre d'aimer, d'entreprendre, une année libre de vous tromper, une année libre de vos réussites et de vos échecs, une année libre d'être vous-mêmes, une année libre de pleurer et de rire sans retenue le moment venu.
Libre à vous de vivre 2019 de la meilleure des façons.
 

dimanche 16 décembre 2018

Mi lé baraz! (Parti 3)




Mi lé pu zilé zonn MI LÉ BARAZ!.
Mi lé baraz kont tout sistém i explwat mon pép.
Mi lé baraz kont tout sistém i explwat mon péï.
Mi lé baraz kont tout out sistém koloni modern.
Mi lé baraz kont ou si ou fé san mwin.
Mi lé baraz kont lékonomi i oubli domounité.
Mi lé baraz kont politikér i fé pa son travay.
Mi lé baraz kont sat i réékri listwar mon péï zis an gou domiél.
Mi lé baraz pou fé détak mon lang napwin lo zo.
Mil lé baraz kont manipulasiyon, dézinformasiyon.
Mi lé baraz kont déstriksiyon, privatizasiyon mon péï.
Mi lé baraz kont formataz léspri i fé krwar in ot manir pa posib'.
Mi lé baraz pou nou arpran viv an réniyoné.
Mi lé baraz pou nou mazinn  viv ansamn pa zis inn à koté lot.
Mi lé baraz pou tir la shénn dann koko, dann, kér, dann pié.
Mi lé baraz pou nou apran ét in pép pa zis in popilasiyon.
Mi lé baraz pou konstruy lavenir nout marmay isi.
Mi lé baraz pou nou trouv manir nouri mon pép.
Mi lé baraz kont sat i mélanz dévlopman ek profitasiyon.
Mi lé baraz pou nou travay shakinn son plas.
Mi lé braz kont rasism i pran tout koulér.
Mi lé baraz pou arét agard mon dalon lot koté lamér si lordinatér.
Mi lé baraz pou fé pou nou avan fé pou touris.
Mi lé baraz kont lalkol i gangrénn anou.
Mi lé baraz kont sat i tap zot fanm, marmay, boug.
Mi lé baraz kont marmay i plér son kaz an panié persé.
Mi lé baraz kont gramoun ni oubli okupé.
Mi lé baraz mi lé pa zilé zonn.
Ranz out zilé  zonn é doviyn out tour baraz chakinn mon bann.
Nou lé baraz, nou lé LaRéniyon.


dimanche 9 décembre 2018

Kabay an Réniyoné

Lindi si bor shemin zilé préteks pou amont son malizé.
Gourvernman i fé zorey koshon dann marmit pwa.
Pou promié répons anvoy la lwa pou dréss nout kot.
Néna sat la réponn kou galé, néna sat i sant marséyéz.
Problém an takon, an poundiak i débord si la rout.
Zélu i zoué infiltrasiton an misouk pou kass lo kolér pou gard kontrol.
Miniss i viyn vann son kozman léta nasiyon dann son koulér blé.
Li ékout mé li antan pa inn tiork.
Fé sanblan dékouv problém é di li travay.
Dé trwa lanons kom la rozé si feiy sonz i sifi pa pou étinn dofé, ni fé kui manzé dann lakaz.
Néna dolo dann gaz ant gouvernman é mon pép.
Bonpé i kri ékonomi mé personn i kri domounité.
Dopi kan la vi domoun mwin importan larzan.
Ziskakan gran patron éxplwat travayér, retrété, shomér.
Ziskakan i  paiy, i dévers larzan i profit pa tout domoun.
Wi, lé ziska bo in pép i debout ansanm.
Lé dir, lé pa fasil mét ansanm pou trouv manir koz ansanm traka Laréniyon.
Kisa i profit lo krim divisiyon? Touzour sat i gouvern.
Ti bout, ti bout, tanto dann la limiér, tanto dann fénwar bonpé i travay pou mét an mo kosa nout péï la besoiyn.
Minis la parti, kolér la pa fané.
Na lontan personn i krwa pi list papa Noël.
Sou zilé zonn i bourzonn ékri in nouvo prozé  sosiété pou LaRéniyon.
Kabay pou in Réniyon solidér dann son prop modél dévlopman.
Ni kopié kolé rod in manir fé ali an Réniyoné.
Ti pa ti pa na arivé.
Shomin la lit' sa lé long.
Sek i viv, sé sék i batay.
 

dimanche 2 décembre 2018

Zilé pou mon pép! (Parti 1)

Sitantelman mon péï, mon pép té kontrolé.
Zot la pran zot tan pou  désann dann shemin pou di zot lé ragoulé subi.
Dann in kabay zilé zonn, péï déor, péï monmon patri.
In gout lésans tro shér la alim dofé.
La mésh té long mé la fini par pété.
Domoun an solda dann in barikad si ron pwin i ménn la révolt.
Manzé tro shér... zimpo pi kapab péiyé... travayér mal péiyé, retrété maltrété, shomér dann malisé, ti patron pri à la gorz ek sharz i péz si son portmoné...
Lo vant lé vid 15 lo mwa, sintir na pi lo tro pou séré.
Lo boubou kariaté i giyn pi soiyné.
Bann zélu politikér  profitér porté disparu kan son pép i kri asé.
I Rod pou shavir lo bato pou fé zot manir.
Asé viv explwaté par bann gran patron vaza, béké, kak40.
Administrasiyon kom systém kolonial i antrotiyn lo bizness plan.
Mon pép mavouzé, napi la fors siporté.
Mé kombiyn ankor léspri pou mwin dabor.
I gard son dalon ek zilé zonn kom  in kaniar i anpesh ali travay, konsomé.
Ashét ankor la pa sé déplim aou out monay.
Travay ankor pou la po patat.
Kri dann radio out gongon la soufrans plito pran out bâton travers somin pou mét ansanm.
La di bat la min dansé kom si domin zafér va shanzé Laréniyon...
Lév lo pwin ansanm solidér si nou vé galiz somin nou  vé pou nout nasiyon, nout pép.

dimanche 18 novembre 2018

Domin lao...

Sirman domin ma mont lao gran matin.
Ma alé gard lo siél pli pré.
Ma alé toush zétwal ek madam la linn.
Ma koz ek bondiyé pou zistoir kroyans domoun.
Ma vwar si lao paradi pou vré.
Akoz zordi pa iér ni domin pou mwin.
Ma artrouv famiy ek dalon... voizinaz...
Ma alé rankont fanm... boug la ékri zistwar domounité.
Ma gard in zié si zot... pangar...
Ma pran repo étérnel si lé vré...?
Ma étinn mashin pou pansé dan mon tét..
Ma arét rod komprann kosa tél shoz...
Gran matin nora pi béswin lévé riskab...
Ma plann dann siél kom in zanz.
Mon léspri libéré ma gard in ot manièr mon vi.
Somanké ma kompran, ma trouv la klé gran liv.
Sat i di tout... i délivr... i libér...
Ou alor riskab ma désann dan fon...
Pou bril mon kor dann fé lenfér...
Riskab sat mi té fé bon pa asé komparé mon péshé...
Alor mi poura pa trouv la pé...
Ma paiy pou sat ma la fé ou pa fé...
Ki koné kosa néna kan ou désot baro lavi.
Mon vi ièr... domin... zordi va fini...
Tout fason zot sra pi la pou vwar...
Ma libér zot léspri... plér pa pou mwin domin.
Kom mi démann pa non pli zordi...
Tout isi ba i dwa fini... ek mwin ou san mwin!!
Nartrouv dann fon lenfér ou sinonsa lao ...
Ki koné? Ousa...? kan ? Nou va artouv anou...
NARTROUV ou pa...

dimanche 11 novembre 2018

Monmon plér pa.

Marmay pokor sort lékol finn domann aou kosa  néna pou  manzé.
Atann aou taleur inkièt pa nora touzour in ti bousé.
Sof koman na démérdé pou shof marmit dési dofé.
Papa pokor rantré la di talér li va pass la boutik.
Marké marké si karné boutik Fransis la fin lo mwa na péiyé.
Si na pwin nalé rod in bouké bred méday lakaz granmèr.
Dégaz aou vitman avan  fénwar i rant.
Pran out kayié aprann lékol in zour ou va giynn sové.
Gouvernman la di anou asisté li vwa pa nout malisé.
Travay napwin, lékol momon pa giynn alé lwin.
Papa napi travay dann la kour Bolié.
Lo rom la pou tié ali é nou ansanm.

Monmon plér pa, monmon plér pa.
Monmon plér pa...aou mèm nout zarboutan.
Monmon plér pa, monmon plér pa.

La pli tonbé la kaz i koul an panié persé.
Mon pié dan lo fo lévé alé lékol.
Sot la ravinn , travers karo kann pran lo bis.
Profésér larg vilin kozman si RMI,
Kan son gro mwa i tonm.
Mi di pa riyn in zour ma sové monmon la di.
Manzé la kantinn ni va serv dé foi.
Zéleksiyon i ariv na giynn in ti kontra.
Mr lo mèr la di li va aranz lakaz anoula.
Néna réniyon talér na alé fé lo ta.
Sharzér lo la amènn lo rom coca samousa.
Bat lamin la di tonton va sov anou.

Monmon plér pa, monmon plér pa.
Monmon plér pa...aou mèm nout zarboutan.
Monmon plér pa, monmon plér pa.

Lo tan la pasé, lékol la sov anou.
La kaz la aranzé ou kontinu peiyé...
Lalkol la tié papa , la pran mon fra...
Granmèr finn alé ma la plant mon mouroung...
Sharzér lo touzour là mé napi kontra.
Lo kot la vil néna liméb panié persé.
Marmay dégaz azot alé apran lékol
Na mèt ansanm kont tout profitér.
Sirman ma mor avan sanzman.
Mé na met ansanm tan i poura.
Pa kapab lé mor san éséiyé.
Fié pa si baton tonton pou désot la ravinn.

Monmon plér pi, monmon plér pi.
Monmon plér pi...anou mèm out zarboutan.
Monmon plér pi, monmon plér pi.





dimanche 4 novembre 2018

Liberté

Liberté néna son pri...
Tout zour bondiyé mi paiy ali...
La di fo léss alé....
Sat isi ba i dwa fini...
Kan ou lé fidèl ek ou mém...
Ou plér plis ou ri...
Mé sé lo pri la Liberté ...
Liberté néna son pri...
In dézér dan milié in loazis...
Mont out sourir transh papay
Mém kan out kér i séiynn.
Domin kan soley va levé
Pran ali an kado akoz li napwin pri.
Sér out ti zazakel kont out kér...
Ali mém i gard aou an vi.
Liberté napwin pri...
Sinon sél out vi...
Dans zisko bout la nuit...
Demin sé déjà in ot zour...
Romersi bondiyé donn aou la fors...
Lévé pou alé travay...
Komsi tout isi té gayar...
Liberté néna son pri...
Kan tout pansé dan out koko i amaiy.
Léss lovan souflé pou pouss out niaz.
Ou na lo drwa pléré...
Mé ou na pwin lo drwa renonsé...
Liberté néna son pri...
Lo zour ou va trouv lamour...
Ou va prézant out faktir...
Ou va léss aou porté...
Pé import son  konsékans...
Ou néna in sél vi...
Alor profit san zamé rogré...
Partaz lamour zamé larzan...
Liberté émé néna son pri...
Lo pri lavi ou partaz...
Lo pri lavi ou donn...
Lo pri santiman san modérasiyon...
Liberté néna son pri...
Mé lamour lé o désu.
É pou li ou  donn tout...
Liberté néna son pri pou li mi likid tout.
Mi renons fé fo kompromi
San kontrparti mi rod lamour...
Mé pa pou nimport kel pri.
Lo pri lavi sat mi vé viv...
Antié... san limit... mi kont pa.
Pa kestiyon fé samblan...
Mi pran lamour ousa i lé...
Mi sér ali kont mon kér...
Pou pa li sava tro vit...
Mi nouri ali pou fé grandi ali.
Lo zour li va giynn la zél
Mi vé li port amwin dann siél.
Zis lo tan plann pardsu souvnir.
Lo zour ousa mon kor sra mavouz.
Pou rapél amwin kombiyn mi té éré.
Napwin limit pou émé...
Napwin limit dan lo tan ni léspas...
Lo kér i  dédord lamour ziska fé koul mon larm.
Manzé pou lo kér sa mém i nouri mon kor.
Pa grav si mon kor an zosaiy,
si mon kér i bat.
Liberté nora son pri kan lamour va libér amwin  ankor é ankor.


dimanche 28 octobre 2018

Kozman ek mon lang!

Kozman ant mon Lang(L) é Mwin (M)


M: Koman i lé?
L: Lé la... dousman dousman! Santé Gramoun! Aou mém ?
-I fé alé...
-Akoz riyn "i fé alé". Ou néna traka?
-Traka ou koné koman i lé i viyn i arsava... tout problém i trouv son solisoyon.
-Ben alor... akoz on diré ou néna in tét malisé?
-Mi néna in nafér pou domann aou mé mi koné pa tro koman demann aou sa!
-Ou na la boush... koz!
-Sominn si navé in sominn kréol pou mét aou anlér... navé sobatkoz... Fonnkér... konférans si zotér i ékri kréol... kabar... rakontaz zistwar...rézilta konkour Lang kréol...  in ta ek in bon pé paké zafér pou fét aou... mé mi koné pa... ou koné domoun i koz, néna sat i vant out gayar mé néna in bon pé i malparl si ou do...
-I malparl si mwin akoz ou fé aou malizé pou sa? Lé zantiy ou pran in ka sat i di si mwin mé i fo pa.
-Koz pa komsa mon Lang! Bana i mank aou respé é mwin mi ém pa sa... i fé mal amwin dan mon plié kér.
-Mi sa di aou in zafér mi lé abitué ek sa. Dopi mi lé né... lé komsa... dopi avan mém... mwin na labitid i kraz amwin... i tap si mon do... i mét tout  fot si mwin... mé sék i  viv i batay... dopi mi lé né mi batay... parlfét mi viv... Mi lé kom mon pép toultan ma batay pou viv. Mi giynn pa fé in ot travay... si mi arét mi mor!
-Bonpe la bat la lang sominn si pou di i serv pa riyn kréol, sé in lang lé pa itil pou trouv travay... néna zabo i gonf kan la aprann i sa fé in lagrégasiyon pou zarmontrér  kréol...
-Bonpé osi la bat la lang pou nout gayar...Alor inkiét pa dalon sa kozman domoun i koné pa kosa zot la pou di... néna in takon domoun pou ran azot intérésan i koz pou vé vann ou fé lo buzz pou koz langaz kominikasiyon sosiété 2.0!
-Wi... mé...
-Napwin wi mé...  kom ma la antandu dir fé jist lo ti pa si koté é agard tout sat mwin la finn pasé...  ek tout sat mwin la pran kom kou, prosé dintansiyon na lontan mi té dwa ét mor é antéré mé mi lé touzour-là... Kosa ou kas la tét? Si ou néna in léxistans mi exis  é mi lé itil! Tan mon pép i éxis mi larg pa. La lang napwin lo zo... léss bat...

dimanche 21 octobre 2018

Lavi va kraz mon kér...


O...la viiii ...monmon! O... la viiiii ...  papa!
O.... La vi va kraz mon kér!

O ma la fé mon shwa monmon.
O mi demann pa personn juj amwin.
Ma la pwin lo rév amérikin.
Mwin napwin rév pou vann.
Mi vé jist ét mwin.
Amwin kom karia mi kromm la vi par tout bout.

O...la viiii...monmon! O... la viiiii...  papa!
O.... La vi va kraz mon kér!

Mi giynn pa rest an plas...
Mi giynn pa kontant amwin  agard mon zonbriy.
Napwin limit... kan i fo batay mi batay.
Napwin limit... kan mi iyém mi iyém.
Napwin limit... kan i fo donn la min mi donn.

O...la viiii ...monmon! O... la viiiii...  papa!
O.... La vi va kraz mon kér!

In zourné tro kourt pou fé sat néna pou fé.
Inn vi mi nora pwin tro pou mwin viv.
Mi kour apré mon tan...
Mi démay  fil mon vi.
Souvan riskab mwin va tonbé
Mé touzour ma arlevé.
Rod pa mwin ousa mi lé.
Kan ou krwa mwin lé la...
Mwin s'ra finn ariv lot koté.

O...la viiii...monmon! O... la viiiii é...  papa!
O.. Lavi va kraz mon kér.

Mi kour pou kapay vitman  lavi dann linstan prézan.
Si fo rir na ri...
Si fo pléré na pléré...
Si fo dansé na dansé...
Si fo santé na santé...
Si fo lévé na lévé...
Si fo pousé na pousé...
Si fo travay na travay...
Ma pran lo méiyér touzour pou éfas mon larm.

O...la viiii ...monmon! O... la viiiii ...  papa!
O.... La vi la kraz mon kér!

dimanche 14 octobre 2018

Donn out kér...

Ou di ou la pér...
Ou la finn tro pléré...
Tro fwa out kér la séniyé.
Ou la tro émé...
Ou la tro fé konfians.
Ou vé pi soufér...
Pourtan ou lé zamé sir riyn.
Regret pa avwar émé... regret pu émé.
Regrét pa pléré zordi si iyér ou la émé é ou té émé.
Regrét domin kan ou va pléré akoz ou iyém pu ou alor ou lé pu émé.
Regrét pa pléré si iyér ou la ri.
Regrét pa doulér la zanm kan la vey ou la defoulé.
Refuz pa monté akoz dériyér i fo ardesann.
Refuz pa lamour i rouv son bra  pou kapay aou.
Refuz la énn i vé amar out kér.
Refuz la pér i fé tranm aou.
Refuz lo dout i anpesh aou avansé.
Pran la min i vé brat aou.
Donn la zou la boush i vé piouk aou.
Dann out po la min i ve karess aou.
Donn out dan  kozman i fé ri aou.
Donn out zorey kozman lamour domiél.
Donn out kér pou partaz lamour. 

dimanche 7 octobre 2018

Adiyé

Doulér tro for pou ankésé.
Oblijé larg lo kor.
Kan...
Lo mo i fé mal.
Ankor plis lo brui silans.
Kan tout i fini...
Kan tout i sava...
Kan chapit i ferm ...
Kan lo tan i arét...
Doulér tro for pou ankésé...
Oblijé larg lo kor...
Kan...
La maladi i ronj out kor...
Kan Napi reméd pou soulaj aou...
Kan napwin personn pou tiynbo out min...
Kan ou san la fin ĺé là...
Doulér tro for pou ankésé...
Oblijé larg lo kor...
Kan...
La mor lé là...
Ankor plis lo kou la vi...
Kan napi retour posib...
Kan zarboutan napi...
Kan out zarlor i sava....
Kan out gaté i trass lao...
Doulér tro for pou ankésé...
Oblijé larg lo kor...
Doulér tro for pou ankésé...
Oblijé larg lo kor...
Kan napi lamour...
Kan maladi tro for...
Kan la mor i pass...
Doulér tro for pou ankésé...
Oblijé larg lo kor...
Adiyé!

dimanche 30 septembre 2018

Kosa fo fé...

Mwin la demann lavi: "Kosa fo fé pou et éré?"
La di amwin léss amwin fé.
Léss koulé sat i dwa alé.
Ékout out kér
É viv touzour san rogré.
Si lo bann shoz i fé pa.
Sé i dwa ét komsa.
Lé té pa pou mwin.
É sirman néna mié i ariv dériyér.
Pli fasil a dir mé pou fé...
Sé in ot zafér.
La vi lé fé komsa...
Napwin riyn lé ékri par avans.
Riyn lé gravé pou touzour dann bazalt.
Sek i viv i batay.
Alor batay pou lavi ou ve mené.
Renons pa out bann prinsip é valér.
Lavi i ashét pa deriyér lo mur in kaz doré.
Lév la têt é souri lavi.
La vi va souri an ou an retour.
Si néna pou douté, pou pléré...
Less aou fé... lo kér i koz léss kozé.
Napwin limit apar lamor.
Lér lamor fo pa sé nou i shwazi ali.
Na riyn aou mém i pé sov aou.
Na riyn aou mém i koné out fonnkér.
Si la vi sé zéprev i donn pou aprann.
Résit out leson ek out kér.
Ali mém shemin out vérité.
Lév la tét é rouv out kér.
Pran sat na pou prann.
É oubli pa donn an retour san modérasiyon.
Sat i donn i reswa... sof koman.
Partaz lamour zamé larzan.

dimanche 23 septembre 2018

Kozman pou la rout...

Atann pa tro apré sra tro tar.
Tann pa la min, va arash ali.
Ouv pa tro out kér sinon va ékraz ali.
Ekout pa tro domoun sinon ou va  pu antann aou.
Marsh tou sél plito mal akompaniyé.
Rév out zié ouvér pou vwar réalité.
Donn san riyn atann kom retour.
Fiyé pa su baton granpér pou désot la riviér.
Viv ek out bann lanvi pluto lavi lé zot.
Zamé dé san trwa akoz lérér lé kompri dan la piés.
Akoz la pans i soutiyn la trip lespri lo kor mém komba.
Néna zamé in sél répons out bann kestiyon...
Alor asir aou poz aou lo bon kestiyon!
Akoz mazigadoraz lé osi éfémér la rozé gran matin...
Aprési sak linstan pou sak li lé.
Si lér lé si insézisabl lamour...
Alor gard pa li pou ou!
Partaz ali akoz ali mém out respirasiyon.
Konjug ali tout tan ek tout personn.
Ali mém ti fanal i mont shemin pou suiv.
Domin s'ra là sufisaman vit pou pa rat viv zordi.
Si Somanké la rat in lokaziyon...
Riskab va pran la relév!
Mém kan tout i tourn pa ron...
Lo monde i tourn kan mém.
Si soley i dor zamé sé akoz la pli i vey son plas.

dimanche 16 septembre 2018

Promés!

Nou tiynbo nou larg pa inn é lot.
In proméss fé pou in proméss tenu...?
Néna sat i fé sat zot i di.
É néna sat i di san ariv o bout.
Si mon do lé larj pou port mon fardo.
Li pli kan li port osi sel lé zot.
Kan ma la rod aou ou té pu là.
Kan ou va rod amwin mi s'ra là.
Lé komsa é pa in ot manir.
Le présan i éfas pa lo pasé.
Tout kom fitir i ékri pa o présan.
Ni jijman su iér, zordi ou domin.
Lo meiyér riyn lo méiyér touzour.
Souri lavi pou sov out vi.
Zamé personn va komprann.
Akoz na riyn pou komprann.
Dalon...dalon...dalon... dalon...
Ropran mon min...Mi larg pa la vot.
Apuiy su mo zépol.. kom mwin su la vot.
Na ri ansanm kom avan.
Na dans ansanm kom avan.
Na plér ansanm kom avan.
Na refé lo mond ansanm kom avan.
Na rév ansanm kom avan.
Ansanm kom zamé.

dimanche 9 septembre 2018

Riyn i dur!

Akoz riyn i dur su la tér.
Santiman i viyn i ar sava
In zour ou lé là.
Landmin ou lé lwin.
Akoz riyn i dur su la tér.
In zour ou plér san ou atann.
Lot ou ri san savwar.
Akoz riyn i dur su la tér.
Fo léss alé sat i sava.
Zordi napwin garanti.
É domin lé pa sir.
Akoz riyn i dur su la tér.
Partaz lamour zamé larzan.
Gard pa rosantiman si out kér.
Akoz riyn i dur su la tér.
I fo relèv la tét.
Mém si pli fasil à dir...
Akoz riyn i dur su la tér.
Ou va remét aou an koz.
Ou va douté lontan lontan.
Akoz riyn i dur su la tér.
Léss lo kér kozé.
Mém la rézon i fé son shemin.
Akoz riyn i dur su la tér.
Dan in zest, in parol.
Souvnir va remont dan out koko.
Akoz riyn i dur su la tér.
In zour tout i fini.
Akoz riyn i dur su la tér.
Tout va arkomansé...

dimanche 2 septembre 2018

In zourné... in nuit!!

Néna zour komsa apré in nuit tro kourt...
Ou demann aou pou kosa levé.
Ou koné in zourné tro long i atann aou.
Rod in rézon poz in pié atér inn dovan lot.
Lorizon kasé i  briz out motivasiyon.
Pourtan mét ou pli zoli kabay pou la parad.
Sort out pli zoli sourir versiyon in pub colgate.
Kashiét out zié rouzi deriyér in linet pou la poz.
Mém kestiyon pou in mém répons i shap.
Koman i lé? Lé la! Sa va!
Pa le tan mé ou kom mwin pa sir anvi antann mon fonnker.
Kom in komédiyn ni zoué nout rol.
Tanto marionét... nou fé lo pantin pou détourn latansiyon.
Révey aou... grouiyj out kalbass...
Dann lajitasiyon la foul tout i pass... i fonn dan la mass...
Léss pa ou alé....mé pou alé ousa...
Kan tout shemin i raménn aou mém plas.
Touzour fas aou mém dovan out mirwar.
 Lo film napwin touzour inn fin éré.
Alor ou lév pi pou ou mé pou sat i kont si ou.
Fé kom si ou té gayar kontan ét là.
Alor Out koné out dedan lé manzé par in ver lo dout san fin.
Kombiyn tan ou va tenir ankor...?
Lo tan lo kor i siport out lespri?
La nuit dan in dernié rév ou la révé pi levé.
Dann in santiman égoïss pou fini ek sa.
Mém sa ou na pwin lo drwa...
Néna zour komsa apré in zourné  tro long!

dimanche 26 août 2018

Vol... vol... vol...

Demann pa mwin détr sat mi lé pa.
Demann pa mwin dvenir sat mi s'ra pa.
O péï mon bann rév mi antér mon bann dernié ziluziyon.
Fo savwar perd kan viktwar lé inposibl.
Mé zamé san avwar soubat ansanm.
Mi lé riyn in zonm kom mwin mém.
In zonm ek mon fors é mon féblés.
Mi renons ankor é ankor malgré mwin.
Dann in dernié larm fo tourn la paj.
Si lavi in liv...alor  amwin mém lotér.
Ant mon bann démon é mové shwa.
Sak akt son konsékans ek son pwa.
Ni koupabl ni inosan mi fé mon prosé.
Examin konsians pou esay  arkonstrui amwin.
Rod pu mwin mi lé deja lwin dan mon tét.
Mon zié i koul kan mon kér i séiyn.
Mi rod la min mon zarlor pou rakrosh lavi.
In ti mo, in kozman, pou dékrosh amwin in sourir.
Mi lé pa plis! Mi lé pa mwin!
Si mi lé pu mwin mi lé pi là.
Iér an vol plané ma la bril mon zél...
Zordi ma la plonzé ziska  ramass amwin san fin!
Alor domin ...Vol... vol... vol... ziska lao... lao...lao!


dimanche 19 août 2018

Navé pwin plas...


Navé pwin plas pou ou pourtan navé tan.
In zour plas-là i léss la plas lo vid.
In silans lour pou porté.
La vi i  dwa suiv son shemin.
Tourné... viré... monté... désann...
La vi i fil ti pa ti pa.
Apré in zourné  soley... in nuit zétwal.
I fo kontinié trouv la fors rir.
Linstan prézan i léss la plas souvnir.
Étinn lo mashinn mazinasiyon dann out koko.
Riyn lé ékri par avans dan la vi.
Kom la arivé va parti... pa sur.
Dan in kozé la di "ou lash pa mwin sirtou"
Ousa ou lé mi trouv pu out min...?
La miinn touzour-là pou ou...
Protéz aou... rouv in port pou... sér aou... karess aou... s'ra là...
Pou sat ou ve mi s'ra là... é ou...
Silans... lo tan... i kré distans... touzour mém rofrin.
Shakinn i koné sat néna dann fon son kér.
Shakinn i sém sat li vé dan siyon son vi.
Partaz lamour zamé larzan.
Plis in rofrin in mizik  i donn lo tempo.
Ékout ali san modérasiyon... suiv ali.
Ariv sat néna pou arivé... ni viv in sél fwa.

dimanche 8 juillet 2018

Laréniyon.... Mon fanm!

Atoué mém kom mon fanm...Atoué mém La Réniyon...
Sitantelman sak fwa mi agard aou in lémosiyon i fé frisonn mon kor.
Mi mazinn tout zistwar ou la viv ek tout sat nou néna ankor pou viv.
Dann fon mon koko mi mazinn koman fé pou gard aou pou mwin.
Tanto ou fé rir amwin, tanto ou fé plér amwin.
Mé sé pou ou mi s'ra pré fé foli mon kor.
Si i toush aou, i rod fé aou mal mon zamal va monté.
Si i fo mi kit aou...vitman mi éfass pansé là.
Pran distans sanm touzour in traka dann mon fonn kér.
Napwin dé kom ou si la tér kapab fé sat ou la fé.
Dann bor lamér ziska lao dann kap piton ma suiv aou.
Ou briy anparmi domoun si la tér kom véli dann siél.
Si lo bor out zépol ou port traka tro lour pou ou.
Ou pli mé ou kass pa.
Kom soley ou kashiét deriyér niaz pou vers out larm.
Lé vré mi iyém aou mém si difisil amont sa aou toultan.
Kom  bann rivièr i koul an kaskad ou ravinn mon kor an dévénn.
Ou nouri mon kor, mon lespri pou fé bat mon kér.
Malgré out kor kaskasé kom ou di out zoli mi vwa.
Out linperfeksiyon sanm lé miénn... inn min lav lot.
Napwin zour ma la pa anvi sér aou dan mon bra pou di aou désolé... pardon... mersi... mi iyém aou pou tout sat ou lé pou mwin.
Kado bondié la mét amwin koté ou pou viv.
Kan mi s'ra pi la dot va pran zot prékosiyon pou véiy si ou.
Mi espér zot va iyém aou kom mwin.
Aou Laréniyon kom mon fanm mi iyém aou pou toultan.

dimanche 1 juillet 2018

Kel liv pou La Réniyon?

Blé, vér, zonn, rouz... Kel liv pou La Réniyon.
Tou lé zan douz mwa.
Tout gourvernman in nouvo koulér liv.
Toultan i di i sar fé pourtan toultan mém proméss, mém problém.
Toultan i iyèm anou.
Anou mém la fors La France dan tout zoséan.
Toultan mém politik i kour karté bat la min dovan présidan ek minis.
Toultan niabou di azot pran zot responsabilité, mét azot dakor kosa zot i vé fé pou nout ti péï.
Toultan si i avans pa sé pa mwin sé lot.
Toush pa mon térin ma perd larzan.
Toush pa mon rosh pou inn ou alor lot viyn pran si la miènn.
Lot koté i demann rouv la mér pou mwin sharoy pwason.
Toultan i prépar zéleksiyon zamé i fé à fon pou nout pép.
Ti bout ti bout an tapi mandian ti lamp ti lamp.
Alor isi terlà lirzans sosial ékonomik lé la... i atann pou pété.
Pa kapab pran kouraz travay ansanm.
Aval zot légo... dégonf zot zabo kok tro fiér.
Shakinn i ral lo palto son koté.
Pangar son kamarad i pass mié li.
Dopi lo tan afors ral adrwat, à gosh, bato La Réniyon i balot va finir par shaviré.
Mon péï pa mandian... lé pa né ek in kuiyér an lor dan son boush.
Pou fé in manir fé avans La Réniyon nou néna pourtan tout dann nout min.
Nou néna in zarlor nout tér nout péï dan milié loséan Indiyn.
La fors ek lintézans in pép lé paré pou fé.
Zidé i mank pa an takon... an poundiak dan tout koko.
Larzan in fo prétext ankor... i fo savwar pou fé koué avek.
Mé lé vré pa kapab lé mor san ésaiyé.
Solman nou la zamé vi personn  giynn  in kours si i kour karté la min dann rin.
La Réniyon i giynn arpa son kours si tout domoun lé pa inskri pou lo mém.
Larivé lé an fas, néna zobstak mé  si nou pa kapab kour ansanm, donn la min ni sra touzour perdan.

dimanche 24 juin 2018

Émansipasiyon

Dann émansipasiyon rod libèr aou mèm de ou mèm.
Mét derièr ou tout atashman i péz aou.
Kan mi koz émansipasiyon pou La Réniyon viyn pa maiy indépandans.
Kan mi koz émansipasiyon viyn pa  fé amwin in lindépandantis.
Mi lé biyn dann valér mon  France mém si li lé mavouz.
Néna sat i di sort pép réiyoné dominasiyon kolonialis, dominadiyon in Républik kolonialis.
Émansipé pou libér kozman... détak la lang.
Émansipé pou libér out pansé, nout manir kréol vwar zafér.
Émansipé pou libér out manir fé an Réiyoné.
Émansip LaRéniyon pou kré la rishess, kréasiyon valér.
Sort dann tout  rapor dominasiyon pou aprann ékout lot ek komprann.
Émansipé pou komprann kisa mi lé, ousa mi sort ousa nou vé alé.
Émansipé pou shakinn i pran son responsabilité pou lavnir La Réniyon.
Kosa nou vé?
Émansipé pou kass la shénn su lo bann rapor fors su bann problèm important nout péï.
Émansipé pou trét bann problèm ek tout sat lé konserné..
Émansipé pou vwar kosa nou lé kapab fé ansanm.
Emansipasiyon pou démavouz konsians pou pran shemin liberté.
Emansipasiyon pou libér anou pép pou libér La Réniyon.

dimanche 17 juin 2018

Papa alkolo

Ton  kér, ton kor, ton lespri abouti fé Aou in  alokolo.
Ou la désot la vi san viv an bonom lib plonzé dann in boutey.
Ou la pa giynn ét in papa dan out soulézon.
Regrétan maziné tout sat nou la manké.
An voulawr aou... lontan... riskab... sirman té komsa.
Mé ou té pa tousél pou plonzé...
Sosiété gourvernman lo rhum kolonial la donn aou in bon kou min.
Sosiété dann tan là pa kapab donn lédikasiyon tout marmay.
Sort lékol pou koup kann kom lorizon.
Mantalité pa paré pou ankéss sor la vi.
In kar tipik par si par là pou jér in kolér in mizér ou napwin priz dési.
Sosiété rébiplik kolonial kontini mavouz lo kor, lo kér, lespri bann boug LaRéniyon.
Pou souét bann fét papa boutey lalkol an 4 par 4 partou.
Tout piblisité raménn anou lo zonm di papa dann in vér.
Kom si nout vérité nout bonér i konzig bwar atoué makro.
Dann fon lo boutey na fé ton fét.
Kombiyn bonom pa kapab di non i koul a pik.
Lo rhum, whisky in gou lo fiél i manz kombiyn bonom nout péï.
Kisa i profit lo krim kan batay i pét, i tié dann déga lalkol.
Tié inn, dé, trwa....Tié sét bléss katorz pou la vi.
Serkl dofé dann la paiy kann i bril la vi kombiyn famiy.
Pandan lot koté larzan i koul i sant pou fé la fét si nout do.
Sosiété i fabrik bonom lalkolo pou gard kontrol.
Sosiété lalkol in lantrepriz destriksiyon masif dann in fo lambians.
Donn lalkol, télé, joué mon pép... in krim organisé asisté par komplésans pou gard pouvwar.
Bwar in ti kou sé agréab mé bwar pou giynn lo lou lé pi siportab.
Gayar fét  bann papa mé bwar in pé la rézon zordi.
Adié papa alkolo!

dimanche 10 juin 2018

Paradi lanfér LaRéniyon.


La di mon péï in paradi...
Paradi pou agard la natir sirman.
Mé deriyér zimaz kart postal kosa néna.
Lanvér lo dékor lé pa touzour roz.
Sou la sab la plaz kombiyn problém antéré.
Pa akoz demoun i ri inn ek lot la vi lé bél.
Sakénn i port son bertél traka.
Néna sat i batay pou  port son difisil zistwar la  vi.
Sat i ral son gongon la soufrans pou fé viv son famiy.
Sat i soubat kont zespri dann fon in boutey i rod ral ali lot koté lavi.
Sat la maladi la kariyat son kor an doulér.
Sat nou vwa san vwar.
Sat dann in mwa spésialis  problém Laréniyon.
Li néna tout solisiyon, li jij san vréman konét.
Sat  li vwa pa dann bor son fenét lé pa kom sat lot i vwa.
Tout lé pa nwar ni blan... koulér i mank pa dann larkansiél.
Sat i vé... i esaiy... i giynn défwa.
Sat i vé... i ésaiy... i giynn son kou konn, sinonsa son galo.
Sat i renons... avan esaiyé...
Sat la mém pa maziné esaiyé...
Soley i lév lo matin i briy pou tout domoun.
Mé pa tout i profit son limiér parey.
Pa kapab lé mor san ésaiyé.
Alor sat i ésaiy... ankouraz ali.
Alor sat i ésaiy... ésaiy an mod Laréniyon.
Sat i gard... gard mé jij pa san esaiy komprann.
Napwin rézon san dérézon.
Napwin moun i viv san lé zot moun.
Napwin tombé san levé.
Napwin paradi san lanfér.

dimanche 3 juin 2018

Akaparér


Akaparér sat i fé violans mon peï, mon tér.
Akaparér sat i fé violans mon pép.
Akaparér sat i fé violans mon lang.
Akaparér sat i fé violans listwar mon nasiyon.
Akaparér sat i kraz patrimwan Laréniyon.
Akaparér sat i réékri listwar mon péï.
Akaparér sat i ve fé pou nou san nou.
Iss mon drapo, mon paviyon.
Iss mon drapo, respekt mon peï.
Iss mon drapo, mon paviyon.
Iss mon drapo, lév mon nasiyon.
Akaparér uniformizasiyon nou vé pa.
Akaparér nout diférans nout lidantité.
Akaparér Laréniyon lé pu out koloni.
Akaparér  Laréniyon pa zanfan batar La Républik.
Akaparér Laréniyon mon kokon.
Akaparér mon tér sé pa out fortunn.
Akaparér la natir va ropran son drwa.
Iss mon drapo, mon paviyon.
Iss mon drapo, respekt mon peï.
Iss mon drapo, mon paviyon.
Iss mon drapo, lév mon nasiyon.
Akaparér Laréniyon dann loséan pa in prizon san baro.
Akaparér kont out reprodiksiyon dominasiyon...
Ni kass la shènn, ni léss la mer bat.
Akaparér mon pép lé pi zanfan soumi.
Akaparér tansiyon dann frustrasiyon batay i pét.
Akaparér ousa napwin la zistis, napwin la pé.
Akaparér ousa napwin réiyoné, napwin réspé.
Iss mon drapo, mon paviyon.
Iss mon drapo, respekt mon peï.
Iss mon drapo, mon paviyon.
Iss mon drapo, lév mon nasiyon.
Akaparér isi ou la pwin out plas.
Akaparér profitér, divizér nou la pa beswin.
Akaparér nout fors nout pép.
Akaparér nout fors la zistis.
Akaparér nou vé viv an pé.
Akaparér in sél pép, in sél nasiyon Laréniyon.
Iss mon drapo, mon paviyon.
Iss mon drapo, respekt mon peï.
Iss mon drapo, mon paviyon.
Iss mon drapo, lév mon nasiyon.
Iss mon drapo, respekt respekt nout listwar.
Iss mon drapo, respekt nout lang.
Iss min drapo, min paviyon.
Iss mon drapo, lév mon nasiyon.

dimanche 27 mai 2018

2018 monmon!

Fanm ti baba fé aou monmon.
Pa in zour san lo kor i koz ek lo kér.
Lémosiyon tanto dan  in doulér an vwa famiy li la énét.
Dopi zour-là in sél shemin trasé pou galiz somin son vi.
Dann komansman promié traka donn dolé pou fé noué la vi sanm li.
In ti ginn dolé pou bwar si in tété bouzaron lavi.
Rod pa koman i fo trouv manir souaiynn ali.
Malgré malisé souvan défwa... dan la dans i dans.
Sak i viv i batay... in monmon i batay pou fé viv son zazakel.
Kombiyn monmon i sakrifi ael pou sém lavi.
Kombiyn i kashiét pou pléré kan frigidér lé vid.
Kombiyn i lév  avan soley pou alé rod son monay.
Kombiyn malgré in zonm la giynn la zél i soubat ankor.
Kombiyn sou lo kou i tiynbo pou son marmay.
La di La Réniyon sosiété monmoniarkial.
In monmon Zarboutan  famiy, i pli mé kass pa.
Gard pa son fantézi pourvi kaniki néna sat i fo ali.
Monmon i donn tout mèm plis li noré pou partazé.
Dann wi napwin batay, mé dann in monmon néna lamour san kondisiyon.
Tansiyon, pangar, do pré, do lwin, in monmon i gard in zié si son ti bout.
Lo kér in monmon la finn konét avan vwar ou antann sat la pasé ou i sa arivé.
Lo van, la pli, syklonn, la nèz, aou mèm soley dann kér marmay.
I plér, i ri, i tonm, i lèv aou mém lé touzour là.
                             MONMON!
Gayar fét mon monmon ek tout monmon POU IÈR, ZORDI ek DOMIN.

dimanche 20 mai 2018

Isi La Réniyon!

Isi La Réniyon, aou Kaf, malbar, yab, zarab, komor...mon dalon!
Isi La Réniyon aou sinwa, maoré, zorey... mon dalon!
Isi La Réniyon tout nasiyon mon dalon, mon fra...
Si ou vé mét ansanm pou mon péï.
Isi La Réniyon nout lang i maiy...
Nou koz kréol, fransé, anglé... nou anvoy tout koméla.
Isi nou fé servis, kaf, malbar, maligasé.
Après sa ni sava la méss
Isi nou pri la moské, aprésa nou partaz la viann.
Isi kok i sant gran mati.
Isi Gramoun i bat domino, i zoué kart sou pié badamié.
Isi nou krwa lespri.
Isi nou soiynn ek tizann, zerbaz.
Isi nou dépoz rmvann dan la krwazé, nou fann larzan pou zako.
Isi nou fé sérémoni malbar, kaf, malgass dann bor la rivière ek la mér.
Isi nout bat tambour...
Isi nou fé sonn la klosh pa riynk légliz.
Isi zarab i apel la priyèr dann minaré pandan kato i shant dann son shapél.
Isi nou port poutou su lo fron.
Isi nou port la krwa dann kou.
Isi i port foular si la tet.
Isi i port kipa.
Isi néna respé pou tout demoun.
Is respé  té là avan nout tout.
Isi La Réniyon in sél pép, pliziér nasiyon.
Isi napwin zansét golwa la aric par bato.
Isi nout batar sité, in fors.
Isi nou vé viv kréolité.
Isi kréolité in lespas pou on memwar konsian nout peup.
Isi sé La Réniyon....Isi sé La Réniyon.!

dimanche 13 mai 2018

Zordi mi rèv!

Zordi mi rèv, mi di azot, mon ban sér,mon bann fra, malgré nou dwa fé fass difikilté zordi ek domin.
Mi fé pourtan in rév. Sé in rév profondéman anrasiné  dann réalité Réiyoné.
Mi rév in zour nout nasiyon i éxis par li mém: "Nou néna kom vérité évidan, tout bann zonm té kréé égal é nou lé pa plis mé nou lé sirman pa mwin."
Mi rèv in zour, su nout tér nou giynn asiz an dalonaz otour la tab nou réusit collektif.
Mi rév in zour, La Réniyon, nout péï ousa inzistis ek inégalité sosial i péz anou dopi tro lontan, lé transformé an in terr réusit, zistis ek liberté.
Mi rèv nout marmay i viv in zour dann in péï i donn azot la plas zot i mérit, pou pa zot lé kondané léxil sinon sa viv dann prékarité!
Mi rèv, in zour, tout bann ti fiy, ti garson La Réniyon i ariv donn azot la min san pér domin.
Mi rèv, in zour, tout mon pép lé respekté pou sat li lé: in pép DIGN!
Mi rèv shanjman pou mon pèp.
Mi rèv in nou vi pou mon pèp.
Mi rèv Zordi.... Zordi mi rèv.... Mi RÈV!.....

Teks inspiré "I have a dream".Martin Lutherking.
Ékri é mi an mo pou " Kabari/ Kabar Ousa napwin la zistis na pwin la pé"   soutiyn Anthony ek Clément 12/05/2018.

dimanche 29 avril 2018

Berséz pou lamour!


Si pré mé si lwin...
Si lwin mé in zour si pré...
Kom indiféran mé  pourtan si troublé.
Kom in not mizik i donn la kadans
Tout i doviyn kom in lévidans..
Dériyèr in rogar mi té vwa out pensé kashièt...
Mi té lir sat té pa di..
Dé zistwar i krwaz kom dé min i karess azot.
Out sourir mon fors.
Kosté sanm ou tout i doviyn pli sinpl...
Sat la vi  i sépar linivèr i réuni.
Out silans in tro gran vid pou mwin.
Out présans in nésésité pou mwin..
Kom in soley dann milié in tan syklonn.
In vwa i koz dan fon mon kér...
Pou di amwin résist pa...
Profit linstan présan pou partaz lamour...
Akoz domin mi koné pa kosa i atann anou.
Inprévu, inpensab', mi shavir, mi dékol.
Noré gou gard lavi lao sanm ou.
Kom in papang i plann dann sièl
Mon dé pié i toush pi atèr...
Lo tan i défil ali, nou perd lèr.
Mi dévré renons aou? Inposib.
Ariv sat na pou arivé mi néna in sèl vi.
Mi dwa pa mé mé di aou kan mèm mon fonnkèr.
Mi iyèm aou lé komsa. Mi iyèm aou!
Si mi té in fonnkézér fransé mi noré di "Je t'aime"
Mi lé zist mwin alor mi iyèm dann in silans.
San fé tro brui mi agard aou de lwin.
Domin in ot zour pe èt ou va rejouènn amwin...
Kisa i koné dan in zour, in semènn, in mwa, 5 an, 10 an, 30 an...
Mon bra touzour ouvér pou brat aou...
Mon lèv va atann pou piouk aou tann dan out kolé.
Mon min va atan sér la vot pou linfini...
Pou lo méyér kom lo pir zamé biyn lwin.
Mon kor va atann pou larg son frison koté ou.
Dann in shanté na déliré zisko bout lanuit...
Ansanm mwin doviyn aou, kom ek ou mi lé zist mwin.
Dann out foli ma noiy awin san modérasiyon.
Kan s'ra lèr na rant lakaz ansanm pou touzour...
Na gard zétwal dan sièl, na ékout in mizik.
Ma fé kui in manzé pou lo kèr...
Sat i soiynn lespri, i mèt lo kor drwat.
Aprésa ma shant pou ou in berséz...
Sat i fé dor aou dann mon bra...
Sat i fé rèv aou, i tir out traka...
Sat i anlèv la fatig, i donn la fwa dann domin.
Si out fardo tro lour pou porté apui si mon zépol.
Mon bra asé for pou port pou nout dé ou.
Mi apartiyn aou, ou apartiyn amwin ansanm.
Akoz nou lé lib lèss lo ker kozé.
Amar mon kér sanm la vot.
Amar la vot sanm la miyènn.
Na kol nout kor ansanm pou la vi.
In zenou atèr baskil pa dériyèr.
Pran mon min é sér ali for pou nou partaz lamour.
JE T'AIME! Mi iyèm aou lé komsa é pa otrman!




dimanche 22 avril 2018

Lo drwa di non...

Lo drwa di non...
Apèl ali fuit...
Apèl amwin kaponèr...
Si pou ou viv i fo ou détest amwin...détest.
Si pou ou viv i fo koup lo liyn....Koup.
Pa la pènn jij amwin tro vit...
Pa la pènn fé pass amwin pou lo diab...
Tout bon koté son lanvèr i di...
Alor wi mi néna mon bann défo.
Ma la zamé vann aou lo rèv.
Ou pé resas sa toultan..
Shakinn i fé son film pou son vi.
Mé sé pa komsa lavi i marsh.
Si dann wi napwin batay...
Dan lé dé sans non sé non...
Lo drwa di non... non sé non!
Pa akoz sé non i fé anou zétranzé inn pou lot.
Sat nou la aprésié ièr s'ra ankor là demin.
In kozman i di mié vo et sél plito mal akompaniyé...
Mé mié vo in sél vré dalon plito personn.
Perd pa lo tan kontkér kan na lamour pou fané.
Ièr té ièr, demin va atann son lér.
Zordi lé là viv ali san rogré.
Alo mwin mi di wi wi.... wi pou lavi!



mardi 17 avril 2018

"Rendez-vous" ek mwin mèm.

Pran in "rendez vous" ek ou mèm.
Kosa dalon-là té vé dir amwin.
Kestion là té travay mon lespri
Dann in swar mon solitid té pèz amwin.
Mwin navé sitantelman kestion.
Mé mi té zamé sir lo bann répons.
Par ki koté komansé...
Kosa mi té vé é kel shemin mi té vé prann.
Pa fasil démaiy koz ek konsékans.
Kan lo kor i vé lespri i suiv pa touzour.
Kan lo kèr i renons ousa ou sava.
Ou rest-là ek ou mèm...
Kisa mi lé?... Kosa mi vé?
Mi lé jist in boug an parmi domoun.
Mi demann pa plis ou pe èt tro riskab.
Voulwar tro biyn fé, voulwar fé tout...
Si té sa mon problèm...
Pa posib' fé in sèl shwa.
Pran in "rendez vous" ek ou mèm.
I fodra sirman plis inn pou trouv mon bout...
Tir anndan mèt déor...
Tir fénwar mèt larkansièl...
Souri in kou zist san forsé...
Viv mon gayar san renonsé...
Viv...viv... viv... viv!!


dimanche 15 avril 2018

Ièr lé mor...

Ou la donn amwin out vi...
Mwin la donn aou la miènn....
Nou la éshanj nout kèr
Pou fé lo plin lamour...
Kan ou té mavouz mwin la port aou...
Ou la siport amwin pou alé rod domin...
Navé poin limit ant nout dé ou...

Zordi mwin la repran mon vi...
Mwin la repran mon kèr...
Mwin la lèss aou kom san vi....
Si out kèr i sèr kan ou vwa mwin...
La miènn i sèr savwar ou lé mal...
Krwa pa mi lé plis éré...
Mi shersh pu sat mwin la perd...
Mi viv ou alor mi fé kom si....
Rampli lo tan pou kontinu espéré...
Ti baba an poupèt i grandi...
Sa mèm fanal lespoir pou viv...
Pou antann son rir,son kozaman
Mon kèr i bat for pou el.
Alor wi ièr lé mor.
Zordi i batay pou èt.
Domin... domin... mi koné pa... domin!




dimanche 8 avril 2018

Lot koté lamour

Lot koté lo mur néna lespwar i demann pou sorti.
Lot koté lo mur néna la vi i atan an bouton.
Deriyèr ti brine in péisaz i kashièt son zoli.
Dann lombraz fey mor la vi i grouiy an poundiak.
Dann in doulér in kér i debord lamour pou versé.
Dann in perlé larm, lo zié i demann pou briyé.
Sou in karess mon po i demann pou giynn frison.
Su bor mon lèv in piouk i atann pou fann larmir.
Dann kré mon min mi atann sér lavot dé pou inn.
Dann mon bra mon ker i demann  bat pou out zorey.
Out janm otour mon rin i atann dans kont out kor an kadans.
Dan out shevé mon dwa i tourn pou tir son foli.
Dann out kou mon souf i pous in dernié soupir.
Dann in shalér nout kor in dernier frison fé dress amwin.
Sou out lang la miyènn i retiyn out kri ankor.
Aprè lamour ankor lamour i atann  pou fé antann son lér.

dimanche 1 avril 2018

Santiman étranz....

Santiman étranz ousa ou koné la fin lo film
Pourtan ou vé vwar tout lo bann épizod.
Ou koné i sa mal fini, ou sa pléré.
Malgré sa ou pay out tiké pou vwar.
Out rat pa in lokaziyon tourn lo film...
Ou investi tout sat ou néna kom si ou té sa shanz la fin.
Si linstan ou aprési ou tourn la tèt pou pa antann rézon.
I di Lamour i rann avèg i fé perd la tèt.
Mé ou koné osi  lo kèr i arèt bat i tuyé.
Alor wi i fé mal mé pa kabap lé mor san ésayé.
Esay ankor é ankor lo kèr mèm kabosé i bat ankor.
Ou vé fé konfians lavi ali mèm i désid tout.
Lo biyn, lo mal tout lé pa  blan ou sinonsa nwar.
Dann milié néna in palèt koulèr pou mélanzé.
Pènn out tablo pou désinn out proshin  lorizon.
Tras ek out kréiyon portré inspiré par out Muse.
Riyn lé ékri dann marbr pou léternité.
Mèm lo pli gran stati néna son pwin fébless.
Mèm in zenou atèr tèt anlèr ou fé in priyèr...
Ni pou bondié mé zist pou ou mèm.
Pri pou fé le bon shwa kan lo moman va arivé.
Santiman étranz tanto i pèz aou tanto i fé plann aou.
Santiman étranz tanto i fé mor aou tanto i fé viv aou!








dimanche 25 mars 2018

KLIK! KLIK! Jèm!

Mon vi an brouaah paravan kont mwin mèm.
Klik jèm an partaz zist pou lo zié domoun.
Ranpli, ranpli! Ranpli!! Mi kashièt derièr mon kabay.
Sou mon shapo an zizit  mazinn pa traka mon koko.
Misié an kravat pou détourn lo zié agard lot koté.
Dériyèr mon kanèt lo zié ni malis ni mèm in suplis.
Mon kèr in kour  zerb tro gran pou zoué la boul.
Dépay! Dépayié! In travay san fin pou sèm lamour.
Si bor mon lèv, in sourir i  fé apèl ali désiré.
Kat ti mo biyn plasé pou mésié madam la sosiété.
Napwin zour san limièr, ni nuit tro long san somey.
Napwin rézon domin i ariviyn pa sou in nouvo zour.
Alor mi sér lo pwin, mi rant dan ron. Batay ankor pou viv.
Mi kri , mi shant kom pou sigid in lespri mavouzé.
Kom Sitarane mi pass partout pou rouv in port, in fénèt.
Mi ramass, mi ékout dan silans tout sort kozman.
Mi donn la min, zis pou kontinié viv, zis existé.
In ti gazon lespwar nouri mon kor kass papay san golèt.
Li pli, li afébli ma zamé li vé  largé. Zamé!
Dann fénoir mon kaz lo kalm i ajit mon majinasiyon.
Ti zazakel i mank amwin pou fé résonn son vwa.
In ti braté pou fann in shagrin va alé kom la arivé.
Partaz lamour zamé larzan, sa mèm  manzé pou lo kér.
Dann in panié ranpli lémosiyon  mi esay fé lo tri.
In zour i apèl domin, sak zour i sufi son pènn.
Soley i lèv, i lèv pou tout domoun alors lèv la tèt.
Avans, avans, avans ankor pou ambrass domin! San fin!
Mi Klik, klik, klik, jèm ankor é touzour su la vi! KLIK! KLIK!



dimanche 18 mars 2018

Pou toultan!


Lo tan ou la demann amwin:
Mi napwin ou mi na pu.
Sirman sat i vé i giynn.
Sat i rod i trouv.
Mé lo tan i éshap amwin.
Pourtan mi tourn an ron kom in shiyn dann in roswar.
Lotan pou mwin mi napwin.
Zégiy i défil i kour lwin.
Imposib ratrap lo tan perdi.
Dovan, dériyèr... i remont pa lo tan.
Tanpi pou mwin...léss koulé.
Ant ièr, zordi , domin
Tanzantan mi mazin pourtan
Kosa noré doné dann tan là.
Lo tan in kozé...
Lo tan in piouk... piouké...
Lo tan in kou zié...
Lo tan in karess...
Lo tan èm aou..
Lo tan èm anou...
Si avan lèr sé pa lér....
Apré lér sé pu lèr...
Lo tan i soiyn blésir...
Mé sikatris i rest là...
Pou toultan! 

dimanche 11 mars 2018

FANM/ MONMON

FANM!

In zour la apèl aou ti bababa, ti bishik...
In zour la apèl aou ti fiy...
In zour la apèl aou Manzel...
In zour la apèl aou Madam...
In zour ou la ni sèr...
In zour ou la ni kouzinn...
In Zour ou la ni matant...
In zour ou la ni marènn...
In zour ou la ni in dalonn...
In zour ou la ni in lamourèz....
In zour ou va nir petèt momon...
In zour ou va nir petèt gran mèr, mami....
Mé dopi touzour ou konstrui out vi pou nir FANM.

FANM dann lakaz, FANM dann travay aou: FANM!
FANM isi, FANM laba: FANM!
FANM kabalèr, FANM libéré: FANM!
FANM sèl, FANM vèv: FANM!
FANM dobout, FANM respekté: FANM!
FANM ièr, FANM domin, FANM toultan: FANM!
FANM in zour, FANM tou lé zour: FANM!

MONMON

Momon in sél ker pou nou marmay.
Momon aou mèm zarboutan nout vi.
Momon out vi an sakrifiss ou la fé pou nou.
Momon kombien foi ou la pass dovan.
Momon kosa ou la pa fé pou bien diriz anou.
Momon si ou té pa la kosa nou noré fé.
Momon dann out malèr épouz ou la esay fé bonèr out zenfan.
Momon ti zanfan ti pènn gran zenfan gran traka.
Momon voir aou ri in plézir pou moin.
Momon moin nora zamé asé romersi aou.
Momon dan out zié sé nout vi i défil.
Momon aou mèm nout zarlor.
Momon kan ou plèr mon kèr i sèr.
Momon kan out kèr i ral problèm lé pa loin.
Momon ma pa bezoin kozé ou koné.
Momon lé vré nou ambrass pa nou.
Momon lé vré ni koné pa di "mi aim aou".
Momon nou la pa aprann fé kalin mé jest' lamour té pli for.
Momon san ou la vi noré pa été parey.
Momon in zour, momon toultan!










dimanche 4 mars 2018

Adié!

Adié lo zour, viv la nuit!
Adié souvnir, viv lo prézan.
Adié larm, viv lo sourir...
Riyn lé éternél si la tèr bondié.
Napwin problèm san solisiyon
Mèm si sé pa touzour loméyièr.
Ou san aou o bout san fors?
Pourtan nora touzour in bout.
Ou lé pli for sat ou krwa touzour.
I sufi inn foi pou in dézièm foi.
Tié sèt, bless katorz.
Tonbé set foi relèv wuit fwa.
Larm i koul i ésui.
Sourir i éfas i retrouv.
Lo tan i diminu out doulèr
Li éfas pa touzour  sikatris invisib'.
Pourtan li mèm i koné répons.
Dofé i bril mé ali mèm i nouri.
Lamour i fé mal ali mèm i fé viv.
Mèm pu pèr domin.
Zordi lé ankor là.
Alor profit ankor san fin.
Ièr la fin fé son vi.
Adié!

 





dimanche 25 février 2018

Liberté...

In zour ou désid alé.. . Repran out shemin...repran out liberté kom i di.. .
Pourtan fo pa krwar sat i désid ali plis éré..
Liberté in prison i oblij aou arkonstri aou
Kamarad ièr sra pa sat zordi ni domin riskab...
Dékourajman... inkonpréansiyon... kestionnman..  nora poin limit. ...la nuit... lo zour.
Oblij aou met tout à tér...marsh ni kom in vér..
Sibl lésansiél. ..tanto larm... tango rogré... tango souvan mazinasiyion i fé  dout aou ou mêm... . Out shwa.. lo sans out vi... direksiyon ou la pran
Napwin marsh ariér dan la vi. .. ou avans.. . Ou tomb... ou relév..
Regar domoun... réfleksiyon ou sa antann... ou pa..
Out koko i sa travay ... pourtan nora pwin vérité apark sel néna dan out ker...
Gran gran diskisiyon sobatkoz  ek ou mêm ou sa fé...
Nou lé pa programé pou viv tousel kom Adam ek Eve .
Pou out kaniki dann milié ou gard out kouraz ou  larg pa lo kor.. . Ou tienbo seré ou larg pa...
Alor ou va rod konpani mêm si sé pa touzour lo méyier mé zis pou pa rest tousel.. .
Lo tan in lambians met tout si koté.. .
Profit just linstan prézan.. .
Aprè nora retour réalité... li nora pa boujé
Li va renu ankor plu for....
Lo tan va fé son travay...
Ou va asim out shwa...
La vi i doi kontinié....

dimanche 18 février 2018

Lamour lé dou...


Asoir mon siro amèr i fé giynn amwin mo kèr.
Mon kor san gou ni santiman
I krash in dou venin.
Si kalbass i suiv la rasinn.
Lamour lé dou pa dan mon kaz.
Margoz tro dou koté ou.
Si tamarin vert an rougay lavi.
Piman napi pou lavi an tapenak.
Lamour, konfitir la donn pou koshon.
An boudin mon larm losan i koul.
Lodér brilé in paradi perdi.
Do bwa ver i boukann mon manzé pou lo kèr.
Kom pou tizann amwin ankor.
Si la pa mor, lé pa loin.
La kaz amwin mi dodo pi.
Mon kaz an nik pa moulalé.
Mon ménaz i tonm an chato la sab.
Dolo la mandoz i amport tout.
Lorizon kasé tro lwin pou mwin.
Mon min i karess mon koko.
Lot i sèr mon kèr an doulér.
Pou pa li arèt bat...




 

samedi 10 février 2018

Trajédi grék!

San voulwar ti ginn ti ginn ou renons.
In pa devan, in dériyèr, dé si koté.
Kom dan in dans an dékadans.
Lo kor, léspri i doviyn mavouz.
Lo rir in pé forsé pou parèt.
Kon in komédiyn dann in trajédi grék.
Zoué ton rol zisko bout, résit out teks .
Shakinn doktér kontr kèr.
In bon konsey, in bon reméd.
Fé sat mi di pa sat mi fé.
La fé la di dann son mazigador.
La oubli mi té pa in sigidèr.
Dann mon bwat lo kor an dé.
Limièr blan pou rido nwar.
Spekatèr i bat la min san komprann.
Aswar promié ou dernié akt...
I dépan kel koté la sènn ou lé.
Dann in dernié kozman...
S'ra biento lèr tir mon révérans.
Sof somanké si néna in rapel...
Kom sat i résof lo kèr i donn anvi zoué ankor.

dimanche 4 février 2018

Fin



San ou atann lo désisiyon i tonm su ou.
Li léss aou san vwa, i bat aou atér.
Ou té lwin maziné sat té sa arivé.
Alor apré lo shok, lémosiyon...
Ou ésay ardress la tèt pou pa noiy aou.
Ou napoin lo shwa i fo lèv la tèt.
I fo avansé...marmay la bezwin aou.
Aou  mèm zot zarboutan...
Aou mèm zot far dann tan syklonn.
In ot zour ou arpas lo film pou komprann
Koman la ariv à là.
Par koman ou la riyn vu sat tout domoun té vwa.
Kom anfermé dan out vi ou la konstri.
Lo zié ni lo kér té vé pa vwar ni antann.
Lé vré té ariv shamay,krosh krosh in pé...
Mé zamé riyn grav dann fon.
Té trouv touzour in manir pou arpran pié.
Mé la zordi kosa la ariv amwin.
San atann, té fini, ou té déjà lwin.
La fini...